Vlada ne treba da pokriva gubitke EPCG - Smanjenje potrošnje treba da ima najviše uticaja na snabdijevanje i cijenu struje

Država ne treba, a i nema mogućnosti da subvencioniše cijenu struje ili gubitke Elektroprivrede, jer bi to predstavljalo značajan fiskalni trošak, ocijenila je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), Jadranka Kaluđerović.

Evropska komisija (EK) predložila je krajem prošle sedmice hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

- Iako cjenovni signal kada su u pitanju cijene električne energije u Crnoj Gori nije u potpunosti tržišni, ne treba ga dodatno gušiti intervencijama države - kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Ona je navela da značajan rast cijena gasa i električne energije u EU izaziva već uveliko negativne efekte na privredu, ali i na standard domaćinstva.

- Ovakva situacija stvara pritisak na EU zvaničnike da nešto preduzmu ili da usvoje programe subvencija ili da ograniče cijenu struje i gasa. Ipak, po nekim informacijama, dosadašnji paketi pomoći koje su sprovodile pojedine države nijesu imale značajnog uticaja na domaćinstva - rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, situacija u Crnoj Gori je nešto drugačija.

- Mi većinu struje samostalno proizvodimo, a cijena onog dijela koji uvozimo samo djelimično utiče na cijenu za domaćinstava i privredu. Zbog toga se i rast cijena struje na svjetskom tržištu nije do sada toliko odrazio kod nas - objasnila je Kaluđerović.

Ona je dodala da će se, u slučaju da se struja ne obezbijedi iz sopstvenih, morati uvoziti, što će onda uticati ili na povećanje cijena ili na smanjenje raspoložive količine ukoliko uvoz struje bude značio velike gubitke za EPCG.

- To onda znači da bi i kod nas mjere smanjenja potrošnje trebalo da imaju najviše uticaja na snabdijevanje i cijenu struje - kazala je Kaluđerović.

Ona je navela da je prije desetak dana CEPS, najveći think-tank u Evropi, objavio analizu u kojoj ukazuje da ni subvencije ni ograničavanje cijene neće riješiti problem, te mjere ne dovode do smanjenja potrošnje, odnosno uvoza.

- A sada je najbitnije za zemlje EU da smanje potrošnju, pa time i uvoz. Ukratko, za EU, kako se kaže u izvještaju, svaka mjera koja ne doprinosi smanjenju potrošnje, znači povećanje uvoza, a to znači veći pritisak na cijene na globalnom tržištu jer je ponuda ograničena. Mjere koje konkretno ovaj think-thank predlaže odnose se, na primjer, na subvencionisanje smanjenja potrošnje struje - navela je Kaluđerović.

EK je krajem prošle sedmice predložila EU da usvoji planove kojima bi 140 mlrd EUR profita naftnih kompanija bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima. Kao prvu mjeru EK predlaže obavezu smanjenja potrošnje od pet odsto u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, a da se ukupna potrošnja smanji za deset procenata do 31. marta naredne godine.

Kao drugu mjeru, EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za "inframarginalne" proizvođače struje od 180 EUR za megavat sat, odnosno elektrane s nižim troškovima koje koriste obnovljive izvore, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene kilovata određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju ekstraprofit uz relativno stabilne operativne troškove. Tom cijenom mogu da pokriju svoje operativne i troškove ulaganja.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija, koje nijesu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz ove godine, koja je za najmanje 20 odsto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije. Komisija je za sada odustala od ideje ograničavanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati sa državama članicama. Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi deklaracija trebalo da bude usvojena na sastanku ministara energetike 30. septembra.

Crnogorska Vlada je na telefonskoj sjednici u četvrtak usvojila preporuke za smanjenje potrošnje električne energije, koje obuhvataju smanjenje javnog osvjetljenja i predloge domaćinstvima da štede struju.

Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić

Vlada Crne Gore

EPCG

Institut za strateške studije i projekcije

ISSP

Evropska komisija

EK

CEPS

Jadranka Kaluđerović

električna energija

cijena struje

proizvodnja struje

štednja struje

potrošnja struje

energetska kriza