Evropa traži radnike: U kojim zemljama EU je najlakše dobiti radnu vizu?

Preseliti se u drugu državu, pronaći posao i započeti novi život van granica svakako nije jednostavan poduhvat, čak i kada je u pitanju selidba u obližnje evropske zemlje.

Pojedine države Evropske unije, poput Lihtenštajna i Vatikana imaju neke od najstrožih imigracionih propisa na svijetu.

Ali, kako se zemlje širom Evrope sada suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, što je izazvalo velike poremećaje poslednjih mjeseci, mnoge vlade nastoje da olakšaju radnicima iz inostranstva zaposlenje u EU.

Njemačka je nedavno lansirala novu "kartu za šansu" za privlačenje kvalifikovanih radnika van granica.

"Šansenkarte", kako se i naziva u Njemačkoj koristiće sistem bodovanja kako bi se kvalifikovanim radnicima sa vještinama, koje nedostaju Njemačkoj, omogućio lakši dolazak u zemlju, čak i prije nego što zapravo i pronađu posao.

Kandidati moraju biti mlađi od 35 godina, imati dovoljno znanja jezika da žive u zemlji i najmanje tri godine profesionalnog iskustva u svojoj biografiji.

Takođe treba da dokažu da mogu da priušte sebi da plate troškove života za vrijeme koje bi proveli u Njemačkoj prije nego što nađu posao.

Reforma takozvane "crveno-bijelo-crvene karte", olakšava pristup stranoj radnoj snazi na tržištu rada Austrije. Reforma je uzela u obzir mnoge zahtjeve preduzetnika, kao i radne snage, između ostalog, ubrzanje postupka rješavanja zahtjeva za dobijanje te karte.

Sada je put do nje olakšan i za osobe koje su tokom radnog vijeka mijenjale profesiju, ili su se bavile nečim drugim od onoga za šta su se školovali. Poseban fokus je na stručnoj radnoj snazi za privremene projekte na tržištu rada.

Posebno u turizmu, njezi i zdravstvu nedostaje radne snage, pa reforma omogućava manje birokratije na putu do dobijanja dozvola. Takođe se za projekte mogu ubuduće dovoditi strani radnici na do šest mjeseci, za šta im je potrebna samo viza i dozvola za rad bez sveobuhvatnog postupka. Nakon ovih novina posebno će profitirati radna snaga iz IT sektora. Naknadno oni mogu zatražiti i "crveno-bijelo-crvenu kartu", koja im obezbjeđuje duži boravak i pravo rada.

Sada preduzeća mogu bez većih birokratskih procesa zatražiti "crveno-bijelo-crvenu kartu" za radnu snagu koju dovode iz inostranstva. Sezonska radna snaga, koja je već tri godine radila u Austriji ima mogućnost da dobije "crveno-bijelo-crvenu kartu".

Danskoj su takođe preko potrebni radnici u svim granama industrije i traže se profesionalci iz inostranstva. Potrebni su kvalifikovani radnici iz oblasti nauke, prava, medicine, IT sektora, prosvjete, ali i zanatlije kao što su kovač, električar ili metalostrugar.

Potpuna lista potrebnih profesionalaca dostupna je na listi za osobe sa visokim obrazovanjem i na listi za kvalifikovane poslove koju je objavila Danska agencija za međunarodno zapošljavanje i integraciju (SIRI). Liste su uvedene 1. jula i biće na snazi do 31. decembra.

Ako vam se ponudi posao u nekoj od industrija sa liste, možete podnijeti zahtjev za dansku boravišnu i radnu dozvolu. Vaša boravišna dozvola će važiti koliko i period vašeg zaposlenja - ako imate ugovor kraći od četiri godine, ili će trajati četiri godine ako je ugovor duži.

Oni koji se zaposle u jednoj od industrija sa liste, dobiće boravišnu dozvolu sa rokom važenja mjesec dana prije nego početka radnog odnosa.

Prema statističkim podacima Danske, trenutno postoji 71.400 slobodnih radnih mjesta u privatnom sektoru u Danskoj, a najveći broj ovih radnih mjesta je u glavnom gradu Kopenhagenu.

Dobijanje radne vize je relativno lako u Irskoj, koja nudi niz opcija u rasponu od kratkoročnih do dugoročnih viza.

Iako je neophodno da se već nađe posao prije nego što se podnese prijava, zemlja aktivno traži radnike kako bi popunila slobodna radna mjesta u sektorima koji doživljavaju značajan nedostatak.

U Irskoj je moguće dobiti dvije vrste radne vize, Dozvolu za zapošljavanje za specifična zanimanja i Opštu dozvolu za zapošljavanje. Prva pokriva profesije koje se smatraju ključnim za razvoj irske ekonomije, dok druga pokriva sve vrste poslova. Nakon dobijanja ovih dozvola, relativno je lako podnijeti zahtjev za stalni boravak u zemlji.

Irska takođe nudi vizu za radni odmor građanima Argentine, Australije, Kanade, Čilea, Hong Konga, Japana, Novog Zelanda, Južne Koreje, Tajvana i SAD između 18 i 30 ili 35 godina. Sa ovom vizom, radnici imigranti mogu ostati u zemlji do 12 mjeseci, sa izuzetkom Kanađana koji mogu ostati do 24 mjeseca.

Portugal je nedavno uveo kratkoročne vize za radnike koji namjeravaju da ostanu u zemlji samo jednu sezonu. Portugalska sezonska radna viza dozvoljava zaposlenima da provedu u zemlji devet mjeseci, kao i da rade na više mjesta, ukoliko su u pitanju sezonski poslovi.

Svaka druga dugoročna radna viza zavisi od profesije. Poznato je da proces prijave traje nekoliko mjeseci, a nakon toga radnik dobija vizu na jednu ili dvije godine.

Oni koji žive u Portugalu pet godina mogu da podnesu zahtjev za stalni boravak, nakon čega više ne moraju da apliciraju za radnu vizu.

Finska je pokrenula 14-dnevni ubrzani proces za dovođenje visokokvalifikovanih radnika u zemlju, kao i njihovih porodica. Finska vlada definiše one koji mogu imati koristi od ove usluge kao "specijaliste" i početne preduzetnike.

Posle 90 dana u zemlji, radnici koji nisu iz EU moraju da podnesu zahtjev za boravišnu dozvolu.