Sud poništio mišljenje vladinog savjeta u vezi sa pravom svojine nad imovinom Solane

Upravni sud Crne Gore poništio je mišljenje vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte u vezi sa pravom svojine nad imovinom Solane, koje je doneseno 27. jula 2021. godine. Savjet je tada donio mišljenje da je imovina Solane državna, a ne u vlasništvu preduzeća Bajo Sekulić. Upravo zbog tog mišljenja, stečajna uprava Solane podnijela je tužbu koju je Upravni sud usvojio i donio odluku da poništi mišljenje savjeta.

Kako se ističe u presudi, koju je donijelo vijeće sudija Muzafer Hadžajlić, Ivana Boričić i Srđan Klikovac, kod činjenice da osporeno mišljenje nije donijeto u duhu odredbi Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Zakona o privatizaciji, moralo je biti poništeno.

- U ponovnom postupku, tužena strana (Vlada), imaće u vidu primjedbe ukazane ovom presudom, s tim što će tužiocu omogućiti učešće u postupku, shodno odredbi člana 134 stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku, jer će mu na taj način omogućiti da raspravi, iznese činjenice i pruži potrebne dokaze za svoje tvrdnje, s obzirom na to da mu to u prethodnom postupku nije bilo omogućeno. Nakon otklanjanja svih ovih nepravilnosti, tuženi će biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu odluku (član 56 ZUS-a) - ističe se u presudi Upravnog suda.

Na osnovu ovoga mišljenja, za koje je Upravni sud utvrdio da je nezakonito, Ministarstvo finansija je donijelo odluku da je imovina Solane državna. Pred Upravnim sudom se takođe vodi spor u vezi sa ovim rešenjem i u narednom periodu će se pokazati da li je imovina solane stvarno državna ili privatna. S obzirom da je ovim rešenjem poništeno mišljenje savjeta za očekivati je da i rešenje ministarstva koje je donešeno na osnovu mišljenja Savjeta bude oboreno i da imovina solane neće biti državna. Ovo pitanje je često spominjao i aktuelni premijer Dritan Abazović naglašavajući da je imovina vraćena državi, uprkos tome što su akcionari solane upozoravali da odluka nije u skladu sa zakonom, te da će država platiti ogromnu odštetu pred sudom.

- Dalje iz spisa proizlazi da je tužilac pred tadašnjim Privrednim sudom u Podgorici, a u odnosu na tuženu državu, tražio da se utvrdi da je u postupku transformacije isplatio tržišnu naknadu za nepokretnosti evidentirane u l.n.br.182 KO Ulcinjsko polje, te da je taj parnični postupak prekinut do okončanja postupka kod Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte radi davanja mišljenja u vezi postupka privatizacije tužioca. Proizilazi i to da je tužilac još 2. novembra 2011. godine, zatražio od označenog Savjeta davanje mišljenja u vezi sa upisom prava svojine na zemljištu, sve u skladu sa odredbom člana 419 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima propisano je da pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u državnoj svojini postaje stupanjem na snagu ovog zakona, pravo svojine dotadašnjeg imaoca prava upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno ili zainteresovano lice dokaže da je prije stupanja na snagu ovog zakona steklo pravo svojine na određenom zemljištu. Izuzetno, zemljište za koje u postupku privatizacije ili stečaja nije plaćena tržišna naknada ostaje u svojini države na kome vlasnici objekta imaju pravo preče kupovine ili pravo prečeg zakupa. Mišljenje da je plaćena tržišna naknada u postupku privatizacije daje organ nadležan za poslove privatizacije, a u postupku stečaja nadležni Privredni sud.

- U konkretnom, cijenjena je pojedinačno navedena dokumentacija dostavljena od strane Komisije za tržišne vrijednosti imovine, kao i dokumentacija iz perioda transformacije, privatizacije i stečajnog postupka tužioca, pa je ocjenom svih tih dokaza utvrđeno da se nisu stekli uslovi za davanje mišljenja, a u vezi pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine, navodi se u presudi.

Savjet za privatizaciju vlade Zdravka Krivokapića je u julu 2021. godine utvrdio da se nisu stekli uslovi za davanje mišljenja za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem preduzeća. Procijenjena tržišna vrijednost zemljišta ukupne površine 14.524.051 metar kvadratni, čija procijenjena vrijednost iznosi 157.513.372 eura. U vladinom mišljenju stoji da je društveni kapital Solane u pogledu zemljišta i objekata, prilikom privatizacije, iznosio isključivo obim iskazan u knjigovodstvenoj vrijednosti od 2.142.152 eura, u administrativnom području društva, te nije obuhvatao zemljište van tog područja...