Tržišta Zapadne Evrope i Skandinavije šansa za Crnu Goru

Usporeni rast privrede i recesija u pojedinim zemljama uticaće na turistički privredu, ocijenio je turizmolog i profesor na Fakultetu za ekonomiju i biznis Ivo Županović.

On je, gostujući u emisiji "Takulin" kazao da smo prošle sezone imali značajan nedostatak turista iz Rusije i Kine, te da vidi šansu za alternativnim tržištima.

- Iz čisto ekonomskih razloga to su, prije svega, skandinavska i tržišta zapadne Evrope gdje možemo da napravimo ogroman iskorak. Zadržali smo percepciju, a najbolji primjer je Kotor. On je imao rast u odnosu na 2019. godinu i tu će gost uvijek da plati adekvatan proizvod. Međutim, moramo da vodimo računa o saobraćajnoj pristupačnosti i dostupnosti, a sa druge strane, ove godine smo, prepoznajući određena tržišta, otvorili određeni broj linija, ali nismo imali adekvatan organizovani turistički promet. Stoga, mislim da se ove godine mora mnogo više raditi na organizovanom turističkom prometu, da bismo imali adekvatne finansijske efekte - pojasnio je Županović.

Kako napominje, imamo dobru priliku za ono što nam piše u master planu do 2025. godine - da nam je potrebno povezivanje juga sa sjeverom Crne Gore.

- Sada imamo relativno dobar put od sjevera do primorja, gdje se relativno brzo stiže, što iz Kolašina, što sa Žabljaka. Treba da uvežemo ta dva proizvoda, ne samo u zimskom periodu, već tokom čitave sezone i tako stvorimo proizvod koji bi tako marketinški i ponudili - istakao je Županović.

Analizirajući turizam kao našu osnovnu granu, dodaje, sigurno da stabilnost i održivost naše makro ekonomije ne može da bude takva bez stabilne turističke industrije.

- Turizam treba da bude vodeća grana, ali ne toliko dominantna jer je to tržište usluga koje je uvijek turbulentno i zavisi od diskrecionog dohotka potencijalnih konzumenata - pojašnjava Županović.

Po zvaničnim podacima, kaže, inflacija se preliva i na turistički sektor. Za usluge smještaja, navodi, imamo oko 20% inflaciju, a za restorane i kafiće oko 13%.

Veliki problem je, napominje, uvezanost, pa čak i nerazumijevanje između turističke industrije i akademske sfere. Kada je riječ o ovoj sferi, dodaje, moramo da razumijemo da fakulteti proizvode kadar koji će da počne od nule kada se zaposli, za srednji i viši menadžment.

- Srednje škole proizvode operativni kadar. Mislim da tu mora da postoji mnogo veća uvezanost. Ono što mogu da kažem iz sopstvenog iskustva - iz svake generacije izađe četiri ili pet vrhunskih studenata. Ukoliko je ta saradnja akademske i turističke industrije samo formalna, oni moraju sami da traže svoj put. Tu treba da bude veća intencija i inicijativa od strane i akademske sfere i turističke industrije - pojasnio je Županović.

Naglašava da se mora napraviti i reforma obrazovanja u tom dijelu.

- Kotor je domimantno turistički grad, ali nema program za turističkog tehničara u srednjoj školi. Ako ta djeca žele da se bave turizmom, moraju da idu u Herceg Novi ili u Budvu, što je u startu veći trošak i napor i za roditelje i za njih - navodi Županović.