Solarni paneli u svakom kutku zemlje, pa i na krovovima kuća - Retrospektiva 2022, investicije u oblasti KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE u BiH

Bosna i Hercegovina ide u korak sa trendovima na polju energetike, ako uzmemo u obzir da se sve više ulaže u solarne i vjetro elektrane, kao i projekte hidroelektrana. Nadležne institucije prognoziraju da će Republika Srpska kroz sektor energetike biti možda i najveće investiciono područje na Balkanu. Samo u ovoj godini, RS priprema dodjelu koncesija za oko milijardu maraka investicija u energetici.

Elektroprivreda BiH pokrenula je prošle godine veliki investicioni zamah u obnovljive izvore energije, a koji se tiče gradnje šest solarnih elektrana u nekoliko gradova FBiH. Nastavljeni su i projekti gradnje i planiranja vjetroelektrana, a čini se da će ih najviše biti na području Tomislavgrada.

Gotovo svaki grad u istočnoj Hercegovini dobiće solarnu, neki čak i vjetroelektranu. Izvjesno je da ove godine kreće gradnja takvih energetskih objekata u Trebinju i Bileći.

Da kao region pravimo pomake u stvaranju "zelene" energije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata koji kažu da Zapadni Balkan prosječno ima veći udio obnovljive energije od EU. Lider je Albanija koja je je svu struju potrošila isključivo iz obnovljivih resursa. Nakon nje slijede Crna Gora sa 61,5%, Hrvatska 53,8, Bosna i Hercegovina sa 45,5, Srbija 26,3%.

Iako se konstantno apeluje o prelasku na obnovljive izvore, BiH bez termoelektrana još uvijek ne može. A da ne može ni svijet, pokazala je aktuelna energetska kriza kada su pojedine evropske zemlje, poput Njemačke, pokretale ugašene kotlove u termoelektrana.

Ne možemo zaobići energetsku krizu koja je pogodila cijeli svijet tokom prošle godine, iako se može reći da je kriza, donekle, zaobišla nas. Nije bilo značajnih skokova u cijeni struje, barem za domaćinstva, a nadležni trvde da će tako i ostati, te da ćemo imati najjeftiniju struju u regionu. Cijena gasa je, ipak, oscilirala.

Prošle godine aktivno je krenulo uključivanje domaćinstava u proizvodnju "zelene" energije, koji to mogu da urade instaliranjem solarnih panela na krovovima kuća.

U 2022. krenulo se i sa gradnjom HE Dabar, što je decenijski projekat za Hercegovinu i taj dio RS. Izvjesna je i gradnja HE Janjići na rijeci Bosni, budući da je objavljen tender, a sve više se govori o tome kako će RS ulagati i u HE Mrsovo 1 i 2. U narednom periodu očekuje se i tender za gradnju HE Buk Bijela.

U nastavku vam donosimo listu investicija u sektoru KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE koje su tokom 2022. godine izazvale najviše interesovanja čitalaca eKapije.

1. Fotonaponske elektrane EP BiH

Kako bi povećala udio struje iz obnovljivih izvora energije, Elektroprivreda BiH planira do 2030. godine gradnju fotonaponskih elektrana na površinama rudnika Gračanica, Breza, Kakanj i Kreka, deponijama termoelektrane u Tuzli, kao i na podveleškom platou, navodi se u promotivnom videu Elektroprivrede BiH koji je objavljen pred kraj 2021. godine, a što su projekti na kojima je počelo da se radi već prošle godine.

Tako je ljetos objavljen tender kojim se traži firma za izgradnju fotonaponske elektrane (FNE) Gornja Breza snage 15 MW na lokalitetu Gornja Breza ne teritoriji opštine Breza, a za potrebe ove kompanije. Procijenjena vrijednost investicije je 22 mil KM. Nakon toga nije bilo informacija u vezi dodijeljenih ugovora.

Malo prije toga potpisan je i ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje postrojenja fotonaponskih elektrana Gračanica 1 i 2, instalisane snage do 50 MW. Elektroprivreda BiH će u nova postrojenja investirati 60 mil KM.

Prenamjena degradiranih slobodnih površina, doprinos dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji samo su neki od brojnih benefita ovih projekata, navedeno je iz EP BiH.

Osim toga, EP BiH je prošle godine aktivno tražila parcele za gradnju fotonaponskih elektrana. Poziv je upućen svim jedinicama lokalne samouprave i pravnim ili fizičkim licima, koji su mogli da iskažu interes za prodaju/zakup ili drugi odgovarajući način korištenja zemljišta.

Poziv je bio otvoren sve do kraja 2022. godine.

Vlada Republike Srpske potpisala je 31. decembra 2021. godine sa Kinezima ugovor o finansiranju i izgradnji hidroelektrane (HE) Dabar "težak" 190 mil USD. Ubrzo nakon toga potpisan je i ugovor o nabavci opreme za ovu hidroelektranu. Ugovor vrijedan 30 mil EUR potpisali su u Trebinju banjalučka Elnos grupa i austrijska kompanija Voith Hydro.

Hidroelektranu gradi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, a kreditira kineska državna banka Exim, na osnovu garancija Republike Srpske.

Riječ je o decenijskom projektu za Hercegovinu i ovaj dio Republike Srpske.

Ukupna vrijednost projekta HE Dabar je 643 mil KM i biće snage 160 megavata, a najavljeno je da će biti završena najkasnije za pet godina.

3. Tender za gradnju HE Janjići

Sada je već izvjesnija i gradnja HE Janjići na rijeci Bosni, budući da je u decembru objavljen tender za projektovanje i izgradnju vrijedan 142,7 mil KM.

Riječ je o prvoj fazi pretkvalifikacije, a procijenjena vrijednost nabavke je 142,7 mil KM sa PDV-om. Tender je bio otvoren do 25. januara 2023. godine.

Lokacija planirane HE Janjići se nalazi uzvodno od Zenice, na potezu od naselja Janjići uzvodno do ušća rijeke Lašve u rijeku Bosnu.

Gradnja hidroelektranie Janjići na rijeci Bosni, koju već nekoliko godina osporavaju mještani naselja na tom lokalitetu, dovedena je u pitanje nakon što je njemačka banka KfW odustala od dodjele kredita za realizaciju ovog projekta.

4. Solarna i vjetro elektrana Planik u Bileći

Vlada Republike Srpske dala je koncesiju za izgradnju vjetroparka i solarne elektrane Planik u Bileći firmi B&B sunce i vjetar iz ove opštine, povodom čega je u decembru potpisan ugovor.

Projekat je vrijedan 240 mil KM, a koncesija je dodijeljena na 27 godina.

Snaga solarnih panela je 80 megavata i godišnje bi sa njih trebalo da se proizvede 106 gigavat časova struje.

Vjetropark će imati instalisanu snagu od 39,6 megavata, a procjenjuje se da će godišnja proizvodnja biti 93,2 gigavat časova.

5. Vjetroelektrane u Tomislavgradu

Područje Tomislavgrada ima naročito veliki vjetropotencijal, pa su samo tokom prošle godine najavljeni projekti za dvije vjetroelektrane.

Firma VE Gradina iz Tomislavgrada planira izgraditi vjetroelektranu (VE) Gradina u općini Tomislavgrad na potezu između naselja Gornji Brišnik, Kovači i Vrilo. Planirano je da u prvoj fazi projekta na lokaciji VE Gradina bude instalirano 11 vjetroagregata pojedinačne snage 6,6 MW, što bi dalo ukupnu instaliranu snagu od 72,6 MW.

Takođe, Vlada Kantona 10 usvojila je na sjednici 18. oktobra odluka o određivanju koncesionara, odobravanju ugovora o koncesiji i ovlaštenju mjerodavnog ministarstva za potpisivanje ugovora s koncesionarom Concordia iz Tomislavgrada. Predmet koncesije je izgradnja i korištenje vjetroparka u cilju proizvodnje električne energije na lokaciji Galečić u općini Tomislavgrad. Kako je tada navedeno u saopštenju Vlade, ukupna instalirana snaga vjetroparka biće 29,9 MW.