Počelo suđenje: Montenegro Airlines traži da mu država plati 100 mil EUR

Bivša nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines (MA) u stečaju traži da joj država isplati 100 mil EUR sa zateznom kamatom, zbog navodnog neispunjavanja obaveza iz posebnog lex specialisa, zbog čega se pred Privrednim sudom vodi postupak.

Lex specialis je za tu kompniju donijela vlada u mandatu premijera Duška Markovića.

Tužbu protiv države podnio je krajem 2021. godine tadašnji stečajni upravnik MA Saše Zejak, protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da je sa drugim saučesnicima učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, pišu Vijesti.

Stečaj je u ovu firmu uveden u aprilu 2021. godine. Na pripremnom ročištu u utorak u Privrednom sudu MA u stečaju je zastupao advokat Boris Ćorsović, koji je tražio da se odredi izvođenje dokaza, dok je državu zastupala zaštitnica imovinsko pravnih interesa Bojana Ćirović, koja u cjelosti osporava tužbeni zahtjev.

Sutkinja Radmila Perović je naložila da se izvede vještačenje priloženih dokaza. U tužbi se navodi da je prema Zakonu o ulaganju i konsolidaciji MA predviđeno da država uplati toj kompaniji 143 miliona, a da je od tog iznosa isplaćeno 37 miliona.

Sporni zakon Skupština je usvojila krajem 2019. godine. U maju 2021. godine Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) donijela je rješenje da sva pomoć dijeljena kroz Zakon o ulaganju i konsolidaciji MA (43 miliona) nije bila usklađena sa Zakonom o državnoj pomoći, kao ni sa obavezama Crne Gore iz Sporazuma o pridruživanju EU.

Dodjelu te pomoći dogovaralo i isplaćivalo bivše Ministarstvo saobraćaja na čijem čelu je bio Osman Nurković, a odobravala i izglasavala Vlada Duška Markovića.

Agencija je rješenjem obavezala Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) da pokrene proceduru povrata tog nezakonito isplaćenog novca od MA, koji je u međuvremenu otišao u stečaj. AZK je naložila Ministarstvu i da pripremi predlog zakona kojim će lex specialis biti poništen, što je Skupština u junu 2021. usvojila.

Vijesti imaju uvid u tužbu, kao i odgovor na nju. U tužbi se navodi da država nije ispunila nekoliko odredbi iz članova Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj. Tako, između ostalog, MA u stečaju traži 60 miliona (sa PDV-om), koliko je bilo predviđeno da će država isplatiti aviokompaniji za nabavku aviona.

Od države se traže dodatnih 7,8 miliona, koje nijesu obezbijeđene državnim budžetom za 2020. godinu za restauraciju motora na avionima u vlasništvu ove kompanije, kao i za njihovo iznajmljivanje, a što je takođe bilo predviđeno lex specialisom.

Uz to, potražuje se 17 miliona prema članu zakona koji nalaže da će država isplatiti 32 mil EUR kako bi MA u stečaju namirila dug koji ima prema Aerodromima (ACG).

U odgovoru na tužbu Ćirović je naglasila da član zakona propisuje da će država isplatiti novac na ime dospjelih obaveza koje MA u stečaju ima prema Aerodromima Crne Gore (ACG) do dana stupanja na snagu zakona, a da uz tužbu nije dostavljen niti jedan dokaz pa se ne može ni utvrditi da je potraživanje dospjelo na naplatu.

U dokumentu piše i da je taj zathev neosnovan, jer MA u stečaju uz tužbu nije dostavio materijalno-pravne dokaze da je potraživanja kompanija, uključenih u predmetni zakon, izmirio i dodaje se da je jasno da to nije ni učinjeno, jer je stečajna uprava u stečajnom postupku priznala određena potraživanja.

Ćirović je naglasila juče da je lex specialis prestao da važi 2021. godine, te da tužilac nije dostavio nijedan dokaz o ispunjavanju svojih obaveza koje su predviđene tim zakonom. Ona je u odgovoru na tužbu navela da se zahtjevi temelje na osnovu zakona koji ne predviđa ispunjenje obaveza u slučaju da nad MA bude otvoren stečaj, odnosno da je sada MA drugačijeg statusa, a ne onog koji mu se priznaje tim zakonom.

- Sami naslov zakona je jasan pa glasi ulaganje u konsolidaciju, a kako je isto očigledno bilo nemoguće nad tužiocem (MA) je otvoren stečaj, koji se pokreće u slučaju trajnije nesposobnosti plaćanja ili prezaduženosti, dok plan reorganizacije nije predložen u zakonom predviđenom roku, to je jasno u kom pravcu ide postupak koji je otvoren nad tužiocem. Ovo naročito ako se ima u vidu da se reorganizacija sprovodi ako se time obezbjeđuje povoljnije namirenje povjerilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje ekonomski opravdani uslovi za nastavak dužnikovog poslovanja - navodi se u odgovoru na tužbu.

Uz to se naglašava i rješenje AZK o nezakonitoj dodijeljenoj državnoj pomoći i navodi i da se Zakonom o ulaganju u konsolidaciju odredilo ulaganje u kompaniju koja posluje i koje je aktivna, što u konkretnom MA nije, jer je nad tom kompanijom otvoren stečaj, pa ovaj zakon ne može predstavljati osnov za potraživanja.

- Iz navedenih razloga zakonski zastupnik tužene predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i obaveže tužioca da tuženoj nadoknadi troškove postupka - zaključuje se u odgovoru na tužbu.