Zaostavštinom ličnih stvari sjećanje živi i danas - Dvije stalne izložbe u Spomen-kući porodice Stojanović

Prijedor je imao sreću da ga je činila i jedna porodica čije su generacije potomaka ostavile upečatljiv trag u istoriji i kulturi, kako ovog grada, tako i mnogo šire. Bila je to porodica Stojanović.

Iz Muzeja Kozare nam pojašnjavaju da je riječ o gradskoj, časnoj i naprednoj porodici u kojoj su tri generacije bili sveštenici – Ilija, Gavro i Simo, sa kojim se ovo zvanje među Stojanovićima gasi.

- Na mjestu današnje Spomen-kuće, Gavro Stojanović je 1864. izgradio porodičnu kuću. To je prvobitno bio prizemni objekat, a izgorio je u velikom požaru koji je zahvatio Prijedor 1882. Njagovom zaslugom je sagrađena i stara crkva u Кozarcu, gdje je i bio sveštenik. Dvadeset dugih godina uporno je tražio dozvolu za gradnju i 1886. podigao crkvu posvećenu Svetim apostolima Petru i Pavlu. Porodičnu kuću je ponovo izgradio na istom mjestu njegov sin, Simo Stojanović, deset godina nakon požara - 1893. Nova kuća je bila mnogo veća, na sprat i u njoj je rođeno devetoro djece prote Sime i popadije Jovanke. Imali su pet kćerki - Georgina, Persida, Jelisaveta, Milica i Draginja i četiri sina - Mladen, Sreten, Dragutin i Velimir - kaže Nataša Tošanović, kustos istoričar Muzeja Kozare.

Dodaje da je Mladen Stojanović, gledano na lokalnom području, ostao najpoznatiji član ove porodice.

- Borac i idealista kakav je bio, kao srednjoškolac i mladobosanac suprotstavio se austrougarskim vlastima 1914. godine, a kao vođa ustanka na Кozari 1941. i njemačkom okupatoru. Između dva svjetska rata, u želji da i dalje pomaže ljudima, Mladen je završio medicinu i postao pravi narodni ljekar i veliki humanista. Od 1929. u kući Stojanovića se nalazila njegova ordinacija sve do 1941. Osim njega, posebno treba spomenuti i Sretena Stojanovića, zajedno sa bratom istaknutog mladobosanca, a kasnije velikog umjetnika i akademika.

Tošanović nam priča da su stariji Prijedorčani pamtili njihovog oca, protu Simu, kao vrijednog nacionalnog borca koji je čitav svoj život radio za crkvu i narod.

- Svako od brojnih članova ove porodice, obrazovanih i svestranih ljudi, na svoj način i u svojoj oblasti djelovanja učinio je mnogo. Odlazak Mladena Stojanovića na Кozaru, a njegove porodice iz Prijedora, ujedno je bio i rastanak Stojanovića od rodne kuće.

Ovaj objekat je sedamdesetih godina prošlog vijeka na korišćenje dobio Muzej Кozare. U njemu su tada bile dvije izložbe, istorijska o doktoru Mladenu - legendi antifašističke borbe ovog kraja i izložba fotografija poginulih boraca Prijedora u Drugom svjetskom ratu.

- Vremenom, kuća Stojanovića je zbog dotrajalosti morala biti srušena 1989. U zajedničkoj akciji grada i republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH ponovo je izgrađena, gotovo identična, 1990. Posljednji rat i teško vrijeme nakon njega nisu omogućavali da se u potpunosti dovrši, pa je to je učinjeno 2006. - objašnjava Tošanović.

Spomen-kuća porodice Stojanović u današnjoj funkciji, sa dvije stalne izložbe, otvorena je 2007. godine. U prizemlju kuće se nalazi istorijska izložba koja govori o ovoj uglednoj porodici i njenim potomcima, o doktoru Mladenu, narodnom heroju i velikanu ovog kraja, a na spratu kuće je stalna postavka radova Sretena Stojanovića. U ovom depadansu Muzeja Кozare, Spomen-kući Stojanovića, sačuvana je i izložena bogata zaostavština ličnih stvari, umjetničkih radova, dokumenata, knjiga, nekoliko generacija ove porodice, dopunjena novim fotografijama i eksponatima. Tako je sjećanje na ovu porodicu očuvano i živi i danas.