Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Zlatna groznica - Zašto centralne banke pune trezore plemenitim metalom?
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay / PublicDomainPictures)
Oko polovine godišnje kupovine zlata je u obliku nakita, oko 40% je investiciono zlato, a oko 10% je za potrebe industrije.
Prošlu godinu posebno je obilježila tražnja za zlatom od strane centralnih banaka.
Centralne banke kupile su prošle godine 1.136 tona zlata i to je najveća tražnja za zlatom od strane centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
To je prvi put od 1950. godine od kada se prate ovi podaci da je tražnja centralnih banaka za zlatom prešla 1.000 tona u jednoj godini, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato.
Od 2010. godine svetske centralne banke su neto kupci zlata, nakon što su prethodnih 20 godina, od 1990. do 2010. godine neto prodavali ovaj plemeniti metal.
Dolar je i dalje dominantan u globalnim rezervama, a druga po značaju valuta je evro sa učešćem od oko 20,6% krajem 2021, odnosno neznatno ispod 20% krajem trećeg tromjesečja 2022. godine.
Učešće japanskog jena u svjetskim rezervama iznosi oko 5,3%, a britanske funte 4,6%.
Kineski juan, kanadski i australijski dolar su na nivou od oko dva odsto, ali "zbog rastućeg značaja Kine u svjetskoj ekonomiji, očekuje se da glavna promjena u valutnoj strukturi globalnih deviznih rezervi bude dalji rast učešća juana".
Udio zlata u svjetskim deviznim rezervama je u periodu od 2013. do 2016. godine bilo svega oko 10%. U 2020. godini ono se popelo na 14%.
Zanimljivo je da veće učešće zlata u rezervama imaju razvijene zemlje, oko 18-19%.
Rastuće ekonomije u 2020. godini imale su u prosjeku 7,2% zlatnih u ukupnih rezervama.
Srbija je sa 38,5 tona u sredini u regionu Centralne i Istočne Evrope po visini zlatnih rezervi.
U politici deviznih rezervi Grčke dominira zlato sa 55% ukupnih rezervi i 114,2 tone na kraju 2022, prema podacima Svjetskog odbora za zlato (World gold council).
Poljska ima 228,7 tona, ali je učešće zlata daleko manje u ukupnim rezervama, svega 8%.
Rumunija ima 103,6 tona, a Mađarska 94,5 tone zlata.
Bugarska ima 40,8 tona, a odmah iza je Srbija sa 38,5 tona.
Na drugoj strani su zemlje u čijim politikama upravljanja deviznim rezervama zlato ne igra bitnu ulogu.
Na primjer, u češkim rezervama zlato čini tek 0,5% sa oko 12 tona.
Slično je i u Hrvatskoj koja ima nešto ispod dvije tone zlata.
Zemlja koja ima najviše zlata u rezervama na svijetu su Sjedinjene Američke Države sa čak 8.133 tone što je 67% ukupnih rezervi SAD.
Druga je Njemačka sa 3.355 tona, a treća i četvta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata u svojim trezorima.
Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2010. tona.
S druge strane, neke bogate zemlje kao što su Kanada i Norveška uopšte nemaju zlato u svojim deviznim rezervama.
Kina je već godinama jedan od najvećih kupaca zlata. Prošle godine je bila na drugom mjestu sa 62,2 tone, ali ubjedljivo je prva bila centralna banka Turske koja je kupila čak 147,6 tona zlata.
Najveći neto prodavac prošle godine bila je centralna banka Kazahstana sa 50,7 tona zlata.
Ovo su rezerve i nabavke centralnih banaka i razlikuju se od ukupne kupovine zlata. Recimo Indija je prošle godine kupila oko 600 tona zlata za nakit što je najviše na svijetu.
Kina i Indija su prošle godine kupili više od 1.170 tona zlata za nakit, dok je ostatak svijeta kupio 915 tona.
Tagovi:
Svjetski odbor za zlato
World gold council
rezerve zlata
devizne rezerve
zlatne rezerve
kupovina zlata
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.