Poskupljenja pune državnu i prazne kasu građana

Rast prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) prošle godine je prije svega posljedica visokog rasta cijena, iako i rast uvoza svakako doprinosi povećanju tog prihoda zbog uticaja na rast prometa na domaćem tržištu, saopštio je Pobjedi istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Milika Mirković.

Tokom prethodne godine, istakao je, prosječna stopa inflacije je iznosila 13%, dok je krajem godine premašila 17%.

- Visoke cijene su se odrazile na vrijednost prometa, što je uslovilo i veće prihode po osnovu PDV-a - kazao je Mirković i naglasio da je rast cijena uticao i na rast vrijednosti uvoza roba i usluga, pa je vrijednost spoljnotrgovinske razmijene bila veća.

- Takođe, treba imati na umu da je tokom prethodne godine zabilježen realni (a ne samo nominalni) rast uvoza, ali istovremeno je zabilježen i realni rast izvoza. Tako da rast uvoza ne treba posmatrati kao nešto negativno, jer on često generiše izvoz i povećanje prihoda po različitim poreskim osnovama - rekao je Mirković.

Prema njegovim riječima od nivoa cijena u narednom periodu će u velikoj mjeri zavisiti i nominalni iznos prihoda po osnovu PDV-a.

- Dakle, može se desiti da dođe do smanjenja uvoza, a da pritom prihodi od PDV-a rastu zbog potencijalno visoke inflacije - izjavio je Mirković.

Podaci o izvršenju budžeta za prošlu godinu pokazali su da su prihodi od PDV-a u prošloj godini zabilježili rekordan rast u odnosu na 2021. i to u iznosu od 216,1 mil EUR ili 31,2%. Iz Ministarstva finansija su ranije saopštili da su prihodi od PDV-a predstavljali glavni generator rasta ukupnih prihoda tokom prošle godine. U izvještaju o izvršenju budžeta za januar navodi se da su, u odnosu na planirane, ostvareni prihodi veći 14,7 mil EUR ili 9,6%, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći 59,9 miliona ili 55,6%.

Iz Ministarstva su objasnili da je rast prihoda u posmatranom periodu rezultat rasta priliva od PDV-a, koji je ostvaren u iznosu od 79,8 mil EUR i u odnosu na prošlogodišnji januar veći je 29,5 miliona ili 58,8%. U odnosu na planirani nivo, prihodi od PDV-a veći su 14,8 mil EUR ili 22,8%, što je, kako se navodi, nastavak trendova iz prošle godine.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,24 mlrd EUR, što je 44,1% više u odnosu na 2021. Izvezena roba vrijedna je 700,2 mil EUR, što je 60,2% više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 41,3% i iznosio je 3,54 mlrd EUR. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19,8% i veća je u odnosu na isti period 2021. godine kada je bila 17,4%.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 299,9 mil EUR, što je 42,9% više nego lani u istom mjesecu. Izvoz je porastao 35% na 87 mil EUR, a uvoz 46% na 213 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom, međutim, pala je četiri odsto na 40,9 procenata.

- Rast uvoza svakako doprinosi povećanju prihoda od PDV-a zbog uticaja na rast prometa na domaćem tržištu. Ipak, uvoz treba posmatrati u kontekstu strukture ekonomije. Domaća proizvodnja kreira multiplikativne efekte koji se ogledaju i u većoj potrošnji - kazao je Mirković i napomenuo da ovdje treba voditi računa o komparativnim prednostima i visini troškova proizvodnje.

- Stoga je nekad, u slučaju visokih troškova proizvodnje, korisnije za privredu da uvozi robe za koje nema komparativnu prednost. Sa druge strane, ako posmatramo crnogorsku ekonomiju, rast broja turista doprinosi i većoj tražnji na tržištu što uslovljava povećan uvoz dobara. Ukoliko se smanji promet, očekuje se i smanjenje prihoda od PDV-a – saopštio je Mirković.

U našem izvozu dominiraju struja, energija i aluminijum, pa su tradicionalno najveći izvoznici Elektroprivreda i Uniprom. Sa druge strane i dalje najviše trošimo na uvoz hrane, nafte, automobila i - struje!

Lani je izvoz električne energije povećan 165,3% u odnosu na 2021. godinu, na 170 mil EUR, što je prvenstveno posljedica gašenje elektrolize. Izvoz aluminijuma većeg stepena prerađenosti bio je vrijedan 171,3 mil EUR, što je porast od 109,4% u odnosu na 2021. Izvoz boksita pao je 19% na 41,7 mil EUR. Povećan je i izvoz hrane 30%, na skromnih 43 mil EUR, gdje sa 26 mil EUR učestvuje meso, a sa 10,8 mil EUR voće i povrće.

U strukturi uvoza sa 709,7 mil EUR dominiraju mašine i transportni uređaji. Od toga se 228 mil EUR, odnosno porast od 54,6% odnosi na drumska vozila, a 142 miliona na aparate i uređaje i sa 142,2 mil EUR i ostalo. Uvoz nafte i njenih derivata bio je vrijedan 396,2 mil EUR, što je porast od 102,8%, a posljedica je uglavnom rasta cijena goriva. Vrijednost uvezene električne energije je bila 209,4 miliona, što je povećanje od 197,5%.

Uvoz hrane bio je vrijedan 636 mil EUR, 32,7% veći. Od toga smo na meso potrošili 140,5 miliona, odnosno 38% više, a na voće i povrće 90 mil EUR, što je za četvrtinu više nego 2021. godine. Vrijednost uvoza žitarica i brašna porasla je 35% na 97,5 mil EUR.