EPS-ovi projekti zelene energije vrijedni 8 mlrd EUR

Pritisci na Elektroprivredu Srbije (EPS) da se odrekne proizvodnje električne energije iz uglja, iako je to naš domaći potencijal, u korist privatnih investitora koji grade vjetro i solarne elektrane u našoj zemlji, da bi istu tu struju potom prodavali EPS-u nisu, na svu sreću, prošli. Situacija je mnogo bolja od očekivane, jer ovo javno preduzeće novim planovima poslovanja predviđa ne samo da nastavi da proizvodi kilovate iz uglja, već i da ima ozbiljne sopstvene kapacitete za proizvodnju zelene struje.

Najveća srpska energetska kompanija aktivno se priključila trendu dekarbonizacije i zelene tranzicije u šta planira da uloži oko 8 mlrd EUR u periodu od 2023. do 2035. godine. U okviru "Zelenog puta EPS-a" više od 50% ukupnih investicija, odnosno čak 4,2 mlrd EUR planirano je za povećanje udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji struje kroz modernizaciju i izgradnju hidroelektrana, vjetroparkova i solarnih elektrana.

Garancija za realizaciju ambicioznih planova vidi se u sve boljem poslovanju EPS-a. Zahvaljujući preduzetim mjerama proizvodnja energije je stabilna, a procjene poslovanja u 2023. godini su pozitivne. Planiran je prihod od oko 500 milijardi dinara i profit od 20 milijardi, što će omogućiti nastavak finansijske stabilizacije, obezbjeđenje sredstava za investicione projekte i rast kompanije.

- Ostvarenjem planova iz "Zelenog puta", učešće OIE u ukupnim instalisanim kapacitetima EPS-a poraslo bi sa oko 37% na više od 60% do 2035. godine. Planiranim investicionim projektima godišnja proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije u okviru EPS-a bila bi povećana sa sadašnjih oko 10.000 gigavat-sati na oko 16.500 u 2035. Time bi 30% proizvedene energije iz OIE poraslo na gotovo polovinu ukupne proizvodnje EPS-a - rekao je Miroslav Tomašević, vršilac dužnosti direktora ovog javnog preduzeća.

Najveći skok udjela OIE planiran je u narednih sedam do osam godina, a kontinuirani razvoj i realizacija projekata biće nastavljeni i nakon toga.

Novoizgrađeni kapaciteti OIE očekuju se na mreži već sledeće godine. Prvi će biti EPS-ov vjetropark "Kostolac" snage 66 megavati. Vjetroelektrana sa 20 generatora prostiraće se na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik, na prostoru zatvorenih površinskih kopova i odlagališta ogranka TE-KO Kostolac. U 2024. godini trebalo bi da bude završena i solarna elektrana Petka, snage od oko 10 megavati. U toku je tender za izbor izvođača radova za solarnu elektranu na krovovima termoelektrane Nikola Tesla A (TENT A), koja bi, takođe, trebalo da proizvodi prvu zelenu energiju počev od 2024, a godinu dana kasnije planirano je da solarni paneli budu postavljeni i na krovovima druge velike termoelektrane, TENT B.

I na pepelištima termoelektrana Kolubara A i Morava, uz najavljenu pomoć kreditora EBRD i KfV, biće instalisano 71 i 45 solarnih megavati, dok su na području Kostolca planirane solarne elektrane "Srednje kostolačko ostrvo", snage 97 megavati i "Klenovnik" od oko 250 megavati. U planovima je i dalje iskorišćavanje potencijala vjetra na području Kostolca i razvoj dva vjetroparka snage od po 500 megavati na lokaciji Stiško polje. Aktivno se razmatraju i mogućnosti izgradnje solarnih elektrana na zemljištu koje je u vlasništvu EPS-a prije svega na odlagalištima i pepelištima.

Ključni projekat koji će omogućiti integraciju u mrežu planiranih varijabilnih OIE (vjetar i solar) je reverzibilna hidroelektrana (HE) Bistrica. Neophodna rezerva energije za balansiranje varijabilnih obnovljivih izvora, obezbijediće se realizacijom upravo ove HE planirane snage 628 megavati. Koristi od ovog projekta su višestruke za čitav elektroenergetski sistem. Ona će omogućiti ulazak novih čistih megavati iz solarnih i vjetroelektrana, a planirano je da bude na mreži do 2031. godine.

Nastaviće se i revitalizacija postojećih hidroelektrana, a najznačajnije projekte obuhvataju radovi na modernizaciji HE Bistrica, Potpeć, Đerdap 2 i Vlasinske hidroelektrane. Nakon revitalizacije, očekuje se i povećanje instalisane snage u ovim hidroelektranama za više od 50 megavati.

Planirana ulaganja u čiste izvore energije zaokružuju investicije u nove hidroelektrane. Tu se izdvajaju one na rijekama Ibar i Velika Morava, kao i ugradnja četvrtog agregata na HE Potpeć snage 12,7 megavati. Pored planirane izgradnje HE u Srbiji, EPS učestvuje i u projektima u regionu kroz izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini u Republici Srpskoj i HE Komarnica u Crnoj Gori.

Proizvodnja struje iz novih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije (OIE) strateško je opredjeljenje Elektroprivrede Srbije i u skladu je sa nacrtima nacionalnih dokumenata u oblasti energetike. Bazna energija iz uglja je stvarnost i sadašnjica srspkog elektroenergetskog sektora, ali na trasi dekarbonizacije i energetske tranzicije zaokret ka OIE je jedini način da i narednih decenija energetika bude glavni oslonac ekonomskog razvoja Srbije.

EPS planira da u revitalizaciju i modernizaciju postojećih hidroelektrana uloži oko 450 mil EUR, dok su planirana sredstva za izgradnju novih hidroelektrana oko 1,8 milijardi. Najveći dio sredstava u realizaciji "Zelenog puta" predviđen je za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta koji će koristiti sunčevu i energiju vjetra, oko 1,95 mlrd EUR.