U prva tri mjeseca propala 94 preduzeća

U ovoj godini, zaključno sa 23. martom, stečajni postupak je otvoren nad 94 društva, od čega po predlogu osnivača, odnosno vlasnika preduzeća nad 90 društava, a po predlogu povjerilaca nad četiri društva, pokazuju podaci koje je Privredni sud dostavio Danu.

- Poreska uprava Crne Gore u 2023. godini do sada nije podnosila predloge za otvaranje stečajnog postupka. U 2022. godini, u istom periodu, stečajni postupak je otvoren nad 193 društva, dok je u istom periodu 2021. stečajni postupak otvoren nad 130 društava - navode iz Privrednog suda.

Kada je riječ o statistici stečajnih postupaka otvorenih prethodnih godina, u 2022. godini, zaključno sa 26. decembrom, stečaj je otvoren nad 537 društava.

- U 2021. godini stečajni postupak je otvoren nad 486 društava, od čega po predlogu osnivača, odnosno vlasnika preduzeća, nad 454 društva, a po predlogu povjerilaca nad 32 društva. Poreska uprava Crne Gore je u 2021. godini podnijela 15 predloga za otvaranje stečajnog postupka, od čega je stečajni postupak otvoren nad 10 društava. U 2020. godini stečajni postupak je otvoren ukupno nad 442 društva. U periodu od 2018. godine pa zaključno sa 2022. godinom, odnosno u poslednjih pet godina, stečajni postupak je otvoren nad 2.974 društva, i to po predlogu osnivača stečaj je otvoren nad 2.256 društava, a po predlogu povjerilaca stečaj je otvoren nad 718 društava - precizirali su iz Privrednog suda.

Stečaj je postupak koji se može sprovesti kao bankrot ili reorganizacija nad stečajnim dužnikom ili pravnim licem nesposobnim za plaćanje.

Kroz bankrot se povjerioci namiruju prodajom cjelokupne imovine stečajnog dužnika, a kroz reorganizaciju na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije. Osnovni cilj stečaja je zaštita ugovora, odnosno zaštita privatne svojine povjerilaca. U ekonomskom smislu, prijetnja bankrotom je disciplinujuće sredstvo koje podstiče menadžment na što bolje vođenje firmi.

U zakonu o stečaju je navedeno da se stečajni postupak sprovodi radi kolektivnog i srazmjernog namirenja stečajnih povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom. Stečajni postupak se vodi na način da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca na najefikasniji način, u što kraćem vremenu,​​ uz najniže troškove.

Brojna preduzeća u Crnoj Gori prestala su da postoje u periodu tranzicije. Više desetina većih i manjih industrijskih preduzeća krajem prošlog vijeka prešlo je iz vlasništva države u ruke preduzetnika, a većina je ubrzo bila likvidirana.

Cilj procesa privatizacije bio je unapređenje efikasnosti i upravljanja, sve vođeno logikom da država nije dobar menadžer, te da je budućnost takmičenje u tržišnoj utakmici iz koje će kao pobjednici izaći samo oni najsposobniji. Međutim, prelazak državnih preduzeća u privatne ruke označio je totalni krah privrede.