Jaka privreda i nova radna mjesta preduslov stabilnih javnih finansija

Crna Gora može imati stabilne javne finansije samo uz zdrav i jak realni sektor, jer se bez jake privrede i novih radnih mjesta, ali ne u javnom sektoru, ne može očekivati nikakav napredak, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

- Ne možete da očekujete stabilne javne finansije, ni povećanje zarada u javnom sektoru ukoliko nemate jaku privredu, a u ovom trenutku činjenica je da nemamo jaku privredu. Bez jake privrede i otvaranja novih radnih mjesta, ali ne u javnom sektoru nego u privredi, ne možemo da očekujemo nikakav napredak i održivost javnih finansija - rekao je Mulešković Pobjedi.

On je dodao da je za otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent koji će da pruži stabilnost svim investitorima koji žele da otvore nova radna mjesta.

- Činjenica je da to nije slučaj sa Crnom Gorom i da imamo veoma nepredvidiv poslovni ambijent koji u značajnoj mjeri otežava otvaranje novih radnih mjesta i sprečava nove investitore da dođu i otvore nova radna mjesta u Crnoj Gori - rekao je Mulešković i upozorio da česte promjene u legislativi dovode do toga da je sve manje zdravih kompanija koje žele da rade u Crnoj Gori.

U Ministartsvu finansija očekuju da ovogodišnji planirani deficit tekuće budžetske potrošnje bude značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planiranog. I na početku ove godine kao i prošle došlo je do bolje naplate prihoda od planirane, što je, kako saopštavaju iz Ministarstva, posljedica rasta prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) i naplate prihoda od projekta ekonomskog državljanstva.

Mulešković smatra da su uvećani prihodi u najvećoj mjeri posljedica bolje naplate PDV-a, što je kako ističe posljedica inflacije i uvećane potrošnje.

On je upozorio da, i pored uvećanih prihoda na početku godine, država ipak bez dodatnog zaduživanja neće moći da zatvori tekuću finansijsku godinu, kao i da se stabilne javne finansije mogu očekivati tek kad budemo imali jak realni sektor koji će otvarati nova radna mjesta, za što je neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent, koji Crna Gora trenutno nema.

Iz Ministarstva finansija su naveli da usljed konzervativnosti u planiranju prihoda i rashoda budžeta, očekuju da deficit budžetske potrošnje iznosi značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planirane.

- Na drugoj strani, planirani nivoi rashoda predstavljaju gornje limite, te se i u tom dijelu očekuje ostvarenje ušteda koje će doprinijeti boljem budžetskom bilansu od planiranog - ekli su iz Ministarstva finansija.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u ukupnom iznosu od 2,14 milijardi EUR ili 34,8 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 137 miliona EUR više u odnosu na prihode naplaćene u prošloj godini. Na drugoj strani, tekuća potrošnja budžeta planirana je na nivou od 2,26 milijardi EUR što ukazuje da će u slučaju ostvarenja planiranih nivoa prihoda i rashoda biti ostvaren deficit tekuće budžetske potrošnje.

U Ministarstvu smatraju da Vladi neće biti problem da isplatiti sve uvećane zarade u javnom sektoru i socijalna i druga davanja u ovoj godini.

- Uvećanje zarada, kao i izdaci za socijalna i druga davanja, te njihovo usklađivanje u skladu sa pozitivnim propisima, planirani su Zakonom o budžetu za ovu godinu i biće redovno izmirivani - poručili su iz Ministarstva finansija.

Prema podacima tog Vladinog resora, prihodi budžeta u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 312 mil EUR ili 5,1% procijenjenog BDP-a i veći su 31,1 mil EUR ili 11,1% u odnosu na planirane, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći 79,6 mil EUR ili 34,2%.

- Najveći rast zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost što je nastavak trendova iz prethodne godine i ostalih prihoda usljed jednokratne naplate prihoda akumuliranih tokom implementacije projekta ekonomskog državljanstva. Većoj naplati prihoda doprinijela je i implementacija Zakona o reprogramu poreskih potraživanja, ali i početka primjene seta poreskih zakona kojima se širi poreska baza koji su nedavno usvojeni - saopštili su iz Ministarstva finansija.

Mulešković je kazao da su rezultati uvećanih prihoda na početku ove i prošloj godini dominantno rezultat rasta cijena i povećanja potrošnje domaćinstava, što je dovelo po povećanih prihoda od PDV-a, dok je i sistem elektronske fiskalizacije čija je primjena počela prošle godine doveo do povećane poreske discipline. Ipak, on smatra da ovu godinu Crna Gora sa ovakvim javnim finansijama neće moći zaokružiti bez dodatnog zaduživanja i to u visini koja je projektovana budžetom.

Zakonom o budžetu je definisano da se Vlada ove godine može zadužiti 600 miliona, a prethodnog mjeseca se već zadužila 100 miliona EUR kod Deutsche banke za finansiranje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

- Nadam se da nećemo morati više od toga da se zadužujemo, jer i od samog usvajanja budžeta došlo je do određenih promjena što se tiče troškovne strane. Prihodna strana je negdje samo dodatno opteretila privredu i ništa drugo nije urađeno po tom pitanju, jer ne vidim da se mnogo toga radi po pitanju suzbijanja neformalne ekonomije što je negdje prva mjera koju bi Vlada trebalo da radi kako bi ubrala nove prihode i proširila poresku bazu obveznika - rekao je Mulešković.