Zaimović smatra da emisija obveznica na domaćem tržištu ne bi ugrozila bankarski sistem - Građanima leže "neuposlene" pare koje banke ne mogu plasirati

Potencijal za emisiju obveznica na domaćem tržištu postoji, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke Esad Zaimović, koji smatra da to ne bi ugrozilo stabilnost bankarskog sektora, niti bi uticalo na smanjenje kreditnog potencijala banaka.

- Cijenim da bi potencijalni kupci obveznica (građani i privreda) koristili sredstva koja im "leže" neuposlena u bankama, koje ih svakako ne mogu plasirati. Većina tih depozita je po viđenju ili na vrlo kratak rok, pa ih banke ne mogu uposliti, s obzirom na striktna pravila Centralne banke koja zahtijevaju ročnu usklađenost depozita i kredita. Prevedeno na razumljiviji jezik, banke ne mogu odobravati dugoročne kredite iz kratkoročnih ili depozita po viđenju. Tako da sva ta neuposlena sredstva predstavljaju mogući potencijal za tu emisiju obveznica - kazao je Zaimović Pobjedi.

Iz Ministarstva finansija je prije desetak dana Pobjedi rečeno da razmatraju sve modele zaduživanja, pa i emisiju obveznica na domaćem tržištu. Zakonom o budžetu je definisano da se Vlada ove godine može zadužiti 600 miliona, a prethodnog mjeseca je već pozajmila 100 mil EUR kod Dojče banke.

Zaimović je ocijenio da uspješnost emisije obveznica zavisi od nekoliko faktora, od kojih su najvažniji povjerenje potencijalnih kupaca (privrede i građana) u mogućnost države da uredno servisira obaveze, kao i u atraktivnost ponude.

- Siguran sam da kamatna stopa, odnosno prinos koji bi kupci ostvarili kupovinom tih obveznica, mora biti znatno veći od kamata banke na depozite. Nedavno je Hrvatska imala uspješnu emisiju obveznica sa prinosom od 3,5%, što je znatno više od kamatnih stopa u bankama - rekao je Zaimović i dodao da je aspekt ročnosti obveznica takođe veoma bitan, jer iskustvo pokazuje da su građani skloniji da depozite u bankama drže na što kraći rok, kako bi mogli raspolagati sredstvima u slučaju potrebe, dok se znatno manji dio odlučuje na dugoročnu štednju.

- Shvatio sam da je intencija da se emisijom obveznica prikupe slobodna sredstva od građana i privrede, sumnjam da postoji prostor da banke značajnije investiraju u ovaj ili neki sličan proizvod, s obzirom da se najveće crnogorske banke već dostigle limite za izloženost prema državi - istakao je Zaimović.

Podsjetio je da je nedavno Savjet CBCG upozorio Ministarstvo finansija na moguće negativne posljedice te emisije, sa akcentom na mogući odliv depozita.

- Slažem se da treba napraviti prethodnu analizu, ali mislim da je naš bankarski sektor dovoljno snažan i likvidan da odoli takvim izazovima. Potencijalni odliv depozita bi se svakako indirektno vratio u bankarski i finansijski sistem, ne vjerujem da bi bilo većih problema koji bi ugrozili stabilnost bankarskog sektora - kazao je Zaimović i dodao da je CBCG ustavno zadužena za stabilnost finansijskog sistema, pa je i očekivano da sa posebnom pažnjom prati sve odluke koje mogu uticati na to.

- Tako sam i shvatio njihovu preporuku Ministarstvu finansija - saopštio je Zaimović.

Podsjetio je da su niske kamate na štednju posljedica viškova likvidnosti banaka, kao i nemogućnosti da uposle ta sredstva.

- Dodatni teret bankama prilikom sakupljanja depozita predstavljaju i visoke premije koje plaćaju Fondu za zaštitu depozita, tako da su niske kamatne stope na štednju posljedica racionalnog bankarskog ponašanja. Banke nijesu zainteresovane, osim u posebnim slučajevima, da visokim kamatama na štednju prikupljaju nove depozite - rekao je Zaimović.

Ipak, ukazuje da se zbog povećanja referentnih kamatnih stopa, posebno euribora, može očekivati da banke povećaju kamate na štednju, posebno dugoročnu.

- Emisija obveznica bi podstakla banke da pariraju ponudi države, što bi takođe imalo efekta na povećanja stopa na depozite – rekao je Zaimović.

Zaimović je kazao da očekuje da će povećanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, u cilju smanjenja inflacije, poskupiti kredite za građane i privredu u Crnoj Gori.

- Ukoliko se nastavi politika Federalnih rezervi SAD i Evropske centralne banke povećanja referentnih kamatnih stopa, logično je očekivati da se to odrazi i na rast kamata u Crnoj Gori -poručio je Zaimović.