Rezervoari nafte godinama zjape prazni, Crna Gora gubi milione

Ni sedam godina od pravosnažnosti presude kojom su rezervoari nafte u Baru, Lipcima i Bijelom Polju vraćeni u državno vlasništvo, Crna Gora nije preuzela upravljanje ovim objektima, što nanosi višemilionsku štetu i dodatno opterećuje poslovanje državne kompanije Montenegro bonus.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović smatra da pogrešne i nepromišljene odluke koje su se odnosile na privatizaciju Jugopetrola, koji je, imajući u vidu profitabilnost, bio generator razvoja crnogorske ekonomije, osjećamo i plaćamo i danas.

- Ne samo što je Crna Gora izgubila kontrolu nabavne cijene nafte i njenih derivata, već je ostala i bez vrijednih strateški važnih rezervoara u Baru, Lipcima i Bijelom Polju od 2002. godine, kada je privatizovan Jugopetrol, pa do današnjeg dana. Naime, od 2003. do 2016. godine vodio se spor oko vlasništva nad rezervoarima, iako je još 2003. godine bilo jasno da je Crnoj Gori pripalo pravo da rukovodi skladištima nafte i naftnih derivata. Tada je i osnovana državna kompanija Montenegro bonus, koja je trebalo da bude konkurent Jugopetrolu, da upravlja državnom imovinom i da snabdijeva naftom i naftnim derivatima državne organe, javna preduzeća i ustanove i da u vijek u rezervi ima dovoljne količine nafte i derivata, u količini koju je od Crne Gore zahtijevala Energetska zajednica - kazala je Popović.

Prema njenim riječima, presudom Vrhovnog suda iz 2016. godine konačno je okončan spor i rezervoarski kapaciteti su vraćeni državi.

- Ali i pored te činjenice, država ni je ušla u posjed ove strateški važne imovine već je samo 2017. godine uknjižila tu imovinu. I tu se stalo. To znači da se ni do danas nije riješilo pitanje rezervoarskih kapaciteta iako su oni već šest godina u vlasništvu države, ali se ne koriste, čime se državnoj kompaniji Montenegro bonus nanosi milionska šteta. Istovremeno, Jugopetrol zloupotrebljava monopolski položaj i prihoduje ekstraprofit na račun države - istakla je Popović.

Kako je dodala, zaista je teško razumjeti ovakvu nebrigu države oko strateški važne imovine, posebno oko rezervoara u Baru, koji se uz malo ulaganja može brzo staviti u funkciju, a koji bi i Montenegro bonusu i malim naftnim kompanijama olakšao kako transport, tako i lagerovanje nafte i naftnih derivata.

Nedavno je održano i konsultativno saslušanje pred Odborom za ekonomiju Skupštine, na kom je predočena nepovoljna situacija u Montenegro bonusu zbog duga iz perioda upravljanja KAP-om, a veći dio dugova od 11,5 mil EUR odnosi se na struju, 2,3 miliona duguju CGES-u, a 3,3 miliona KAP-u na osnovu smanjenja stečajne mase. Bivši predsjednik borda direktora Miroslav Ivanišević tada je istakao da ovom preduzeću prijeti gašenje, te da je Jugopetrol svih godina fingirao sudski proces, jer je sve vrijeme plaćao zakup rezervoara, čime je dokazao da to nije njihova imovina.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija saopštili su za Dan da su se predstavnici Montenegro bonusa obratili zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Bojani Ćirović zahtjevom da im se omogući pristup rezervoarima koji su tom društvu dati na korišćenje i upravljanje na osnovu ugovora koji su 11. 7. 2003. godine sklopili sa Vladom.

Upućeni zahtjev naslanja se na pravosnažnu presudu iz 2016. godine, koja je rezultat sporova između Crne Gore i Jugopetrola, riješenih u korist države. Za više informacija nadležni su zaštitnica imovinsko-pravnih interesa i Uprava za katastar i državnu imovinu kazali su iz MKI. Redakcija Dana pokušala je da stupi u kontakt sa Bojanom Ćirović, ali ona nije odgovarala na pozive i poruke.