Hrvatska želi da bude energetsko čvorište Jugoistočne Evrope

Ministar privrede Hrvatske, Davor Filipović koji je u petak učestvovao na Privredom forumu u grčkom mestu Delfi, rekao je da Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala (za tečni naftni gas) na Krku i razgovara o spajanju na gasovod iz Azerbajdžana, čime želi da se postavi kao energetsko središte Jugoistočne Evrope.

- To sve radimo kako bismo gasom snabdevali nama susjedne zemlje jer da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan za zadovoljavanje svih hrvatskih potreba - rekao je Filipović, prenijela je novinska agencija HINA.

- Međutim, mi mislimo i na naše susjede. Želimo doprinijeti cijeloj Evropi, postati energetsko čvorište našeg dijela Evrope, da više nikada ne bismo bili u situaciji da zavisimo od samo jednog izvora gasa, koji je dosad bila Rusija - dodao je on.

Filipović je u gradiću Delfiju učestvovao na panelu "Ruski hibridni rat: Kako ojačati energetsku sigurnost EU".

Kapacitet LNG terminala na ostrvu Krku, gdje stižu brodovi s dominantno američkim komprimovanim gasom, ima kapacitet 2,9 milijardi kubnih metara godišnje. Kapacitet bi trebalo da se na 6,1 milijardu poveća 2025. godine.

Hrvatska je prije dvije nedijelje potpisala ugovor s norveškom kompanijom Vartsilom koja bi za 22 mjeseca trebalo da ugradi novi "modul" koji će omogućiti povećanje kapaciteta.

- Paralelno firma Gasacro radi na jačanju naše gasovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo da bismo mogli te povećane kapacitete pustiti u naš gasni sistem - rekao je Filipović za HINU.

Gas bi zatim išao u Sloveniju, pa prema Austriji i Bavarskoj, na jugu Njemačke. Predsjednik bavarske vlade Markus Zeder i austrijski kancelar Karl Nahamer posetili su Krk prije šest mjeseci i s premijerom Andrejem Plenkovićem dogovarali tu saradnju.

- Mi ćemo učiniti sve da Hrvatska bude energetsko središte ovog dijela Evrope - napomenuo je Filipović.

Hrvatska stoga namjerava da se priključi na postojeći gasovod od gasom bogatog Azerbajdžana, preko Gruzije i Turske, do Albanije. U planu je izgradnja kraka koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.

- Hrvatska podržava taj projekat. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi gas došao do Splita, dokle ide naša gasovodna mreža - rekao je Filipović. Gas bi se zatim mogao izvoziti dalje.

Azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev je jula prošle godine s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen potpisao sporazum o strateškom partnerstvu kojim bi se povećale isporuke gasa iz Kaspijskog jezera u EU. Sporazum je potpisan pet mjeseci pošto je Rusija, iz koje EU pokriva 40% svojih potreba za gasom, pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Projekt dopremanja gasa iz Azerbajdžana do Hrvatske, poznat kao Jadransko-jonski gasovod već se godinama razmatra, no aktuelna situacija ga je ubrzala, piše HINA.

- Premijer Plenković i ja smo zajedno u Davosu (u januaru) razgovarali s predsjednikom Alijevim. Tada smo se između ostalog dotakli tog projekta. Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, a kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH - izjavio je Filipović.

Istakao je da izostanak ruskog gasa ove zime nije uticao na EU.

- Bez obzira na to što su neki najavljivali katastrofu u cijeloj EU, da će Evropa propasti, da neće biti gasa, da ćemo se smrzavati, dogodilo se upravno suprotno. Snažnim zajedništvom u EU pružena je podrška Ukrajini, a istovremeno su mnoge zemlje ostvarile privredni rast - rekao je Filipović, dodavši da je Hrvatska prošle godine imala 6,3% rasta BDP-a. On je rekao i da sav gas proizveden u Hrvatskoj "ostaje u Hrvatskoj".

- Proizvodnju kompanije INA od oko 700.000 kubika usmjerili smo prošle godine hrvatskim građanima jer je u jednom trenutku 120.000 hrvatskih građana ostalo bez gasa - rekao je ministar, dodavši da je "Hrvatska sigurna što se tiče snabdijevanja gasom".

- Ove zime nismo imali nikakvih problema - rekao je on.

Protekla zima je bila jedna od najtoplijih posljednjih decenija, no Filipović navodi i intervenciju na tržištu kao faktor.

- Na nivou EU smo u januaru ograničili cijenu na 180 EUR po megavat-satu. To je tada bila poruka špekulantima da neće zarađivati preko leđa građana EU, a kod nas preko hrvatskih građana i preduzeća. Od tada cijena opada - rekao je on i sada je manja od 40 EUR po megavat-satu.

Grčka je bila u grupi 15 zemalja koje su se zalagale za što niže ograničenje, u čemu je prednjačio njen ministar energetike Kostas Skrekas s kojim se Filipović sastao u Delfima. Na sastanku je bila i Dite Jorgensen, direktorka Odijelenja za energetiku Evropske komisije.

- Razgovaramo kako i dalje vući prave poteze na niovu EU, kako pomoći Ukrajini i zadržati evropsko jedinstvo - zaključio je hrvatski ministar.