Crna Gora da iskoristi potencijale OIE - Prioritet proizvodnja iz solarnih elektrana

Energetska strategija Crne Gore trebalo bi da bude usmjerena na povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora (OIE), solarne elektrane, kao i manju uvoznu zavisnost, ocijenio je profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnolohija u Osijeku, Ljubomir Majdandžić.

- Energetska strategija Crne Gore trebalo bi da bude usklađena s ciljevima EU i da ide u smjeru smanjenja potrošnje kroz povećanje energetske efikasnosti i rast udjela energije iz obnovljivih izvora. Naglasak treba da bude na smanjenju emisija stakleničkih gasova do 2050. godine, saglasno Pariškom sporazumu i EU ciljevima, odnosno ispunjenju Okvirne konvencije UN-a o promijeni klime te ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama - rekao je Majdandžić za list Elektroprivreda.

On smatra da poseban naglasak treba da bude na sinergiju energije iz hidro, vjetro i solarnih elektrana.

- Prioritet bi trebalo da bude ugradnja i proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana na mjestu potrošnje do snage priključka u kojem će se proizvoditi prvenstveno za sopstvenu potrošnju, a višak energije predavati u elektroenergetsku mrežu. Nakon toga treba ići u razvoj velikih solarnih elektrana do pet MW, ali na pasivnom zemljištu i na tržišnim osnovama - objasnio je Majdandžić.

On je podsjetio da je interes svake zemlje da postane što manje zavisna od uvoza, jer je energetska nezavisnost i nacionalna sigurnost.

- Što je veća energetska nezavisnost, to je veća nacionalna sigurnost jedne zemlje. Svaka zemalja će prvo snabdijevati energijom svoje građane, pa tek onda, ako ima viška, predavati u interkonekciju - objasnio je Majdandžić.

On je kazao da bi trebalo podsticati distribuiranu proizvodnju energije na mjestu potrošnje, a u okviru sprovođenja mjera energetske efikasnosti u visokogradnji kroz strategiju izgradnje zgrada približno nulte potrošnje energije.

- Od operatora distributivnih sistema sve više i više se očekuje da na tržištu električne energije osiguraju i stvore preduslove za aktivno uključivanje malih proizvođača/potrošača energije. Svakako treba da teži povećanju udjela OIE, ali bez posebnih podsticaja koji bi opteretili račune krajnjih kupaca kroz povećanje naknade za njih - rekao je Majdandžić.

On je dodao da je svijet prisiljen da pronalazi nove izvore energije, s obzirom na to da je sve veća potrošnja, a time i potražnja za energijom, posebno električnom kao univerzalnim energentom. Ti novi izvori energije bi, kako je naveo, trebalo da doprinesu stabilizaciji postojećeg stanja, kao i manjoj emisiji gasova staklene bašte.

- Upravo zbog toga vidim veliku priliku svijeta za iskorak u područje korišćenja OIE i energetske efikasnosti. To se posebno odnosi na postavljanje fotonaponskih sistema na kuće, više stambene zgrade, manje preduzetničke i firme za vlastitu potrošnju - saopštio je Majdandžić.

On je objasnio da na taj način vlasnici tih objekata postaju manje zavisni od dobavljača i manje podložni promjenama cijena energije na tržištu. Mjesečno ušteđeni novac, prema njegovim riječima, ostaje u porodici, gradu, regiji i na kraju državi, za bolji život i standard građana.

- Bio bi to dodatak na penzije, plate, stipendije i socijalu. Кako je korišćenje solarne energije lokalnog karaktera to za širu zajednicu i, konačno, državu vodi otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u ruralnim područjima i slabo razvijenim mjestima - rekao je Majdandžić.

On je dodao da se na taj način obezbjeđuje smanjenje emisije stakleničkih gasova, država izvozi električnu energiju, građani postaju bogatiji, a otvaraju se nova radna mjesta lokalnog karaktera u proizvodnji, projektovanju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promociji solarnih fotonaponskih sistema.

Majdandžić je saopštio i da je udio pokrivanja električnom energijom proizvedenom iz solarnih elektrana u zemljama EU prošle godine iznosio sedam odsto, a u Hrvatskoj jedan odsto.

- Кad bi Hrvatska imala takav udio u ukupnoj potrošnji, onda bi u njoj već sada trebalo da bude instalirano hiljadu MW sunčanih elektrana, a nažalost imamo 200 MW i nalazimo se na 26. mjestu u EU - rekao je Majdandžić.

On je dodao da nakon Njemačke sa 7,9 GW novih fotonaponskih sistema, slijede Španija, Poljska, Holandija i Francuska. Tih pet EU tržišta ostalo je isto kao i 2021. godine, dok su Portugalija i Švedska ušli u top deset, na račun Mađarske i Austrije.

- Gledajući kumulativno instalisane fotonaponske sisteme, krovni PV sistemi predstavljaju 66% od instaliranih 208,9 GW širom EU, krajem prošle godine - kazao je Majdandžić.

On u budućnosti očekuje porast u korišćenju OIE i umrežavanje proizvođača i potrošača električne energije korišćenjem obnovljivih izvora putem distribuirane proizvodnje električne energije (DPEE).

- Ovdje se pred tehničku struku stavlja veliki izazov, a to je - kako da potrošnja električne energije prati varijabilnu proizvodnju energije iz OIE? Evropsko udruženje industrije fotonapona (EPIA) predviđa da će solarna fotonaponska tehnologija do 2030. godine pokriti 15% potrošnje električne energije u EU, a 2040. godine čak 30% - kazao je Majdandžić.

On smatra da će se, prije svega, povećati broj malih fotonaponskih sistema do snage priključka domaćinstva, višestambenih zgrada, zanatstva ili nekih firmi s net meteringom i da se dobrim dijelom bez problema mogu priključivati manji sistemi na OIE.

- Da bi se to dogodilo važno je da mjerenje električne energije bude preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupac i kupuje električnu energiju od snabdjevača, ali uz ugradnju dvosmjernog brojila i obračuna na godišnjem nivou, takozvani net metering - objasnio je Majdandžić.

On je kazao da su svi obnovljivi izvori energije značajni, posebno sunčeva energija, biomasa i vjetar, jer su lokalnog karaktera, kao i da svaka zemlja treba da iskoristi prirodnu usklađenost OIE, jer će na taj način ostvariti transfer tehnologije i više oblike saradnje s razvijenim svijetom i EU, ali viši nivo stranih ulaganja.

Majdandžić smatra da stalna promjena zakonodavnog okvira destimuliše firme, ali i građane da se u što većoj mjeri okrenu korišćenju OIE.

- Nedefinisanom politikom koja s jedne strane deklarativno proklamuje važnost ulaganja u obnovljive izvore, a s druge zakonodavnim propisima obeshrabruje ulaganja, koči se mogućnost da zelena energija ostvari mnogostruke pozitivne efekte na ekonomiju svake zemlje - poručio je Majdandžić.