Ukidanjem jeftinih letova, mnogima u Crnoj Gori se zatvara prozor u svijet

(Foto: Gen_Shtab/shutterstock.com)

Ipak, ovi aerodromi povećali su takse avio-prevoznicima, nakon čega su niskobudžetne kompanije Ryanair i Wizzair najavile ukidanje nekoliko linija koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama.

Najava niskobudžetnih kompanija da će ukinuti letove nije dobra i trebalo je staviti u omjer kvaliteta pruženih usluga sa visinom takse, kaže dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran Silvana Đurašević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nije obnovljena ni trajektna linija između Crne Gore i Italije, Bar-Bari i Bar-Ankona, iako je bila najavljena za kraj juna.

Turistička sezona u Crnoj Gori je u punom jeku.

"Mnogima u Crnoj Gori se zatvara prozor u svijet"

- Barselonu sam prvi put posjetila u aprilu prošle godine, zahvaljujući cijeni povratne karte od 30 eura. Vijest da će ova destinacija, makar po tako niskoj cijeni, biti ukinuta me je rastužila jer sam u decembru planirala "reprizu" i zimski obilazak.

Jovana, sagovornica RSE, ovako je reagovala na informaciju da će niskobudžetne kompanije, irski Ryanair i mađarski WizzAir, od novembra ukinuti veze sa više značajnih evropskih metropola.

Konkretno, Ryanair je najavio ukidanje letova ka Barseloni, Zagrebu i Mančesteru, a WizzAir ka Beču i Rimu. Letove ka Milanu smanjuje sa dosadašnja tri na dva sedmično.

Linija sa Barselonom, uspostavljena 2019, tek prošle godine je donijela značajniji broj turista iz Španije.

U odgovorima na pitanja RSE kao razlog ukidanja letova, irska avio-kompanija navela je povećanje taksi aerodromskih usluga. Mađarski avio-prevoznik nije obrazložio odluku.

Đurašević smatra da država treba da brine o kvalitetu života građana koji, kako kaže, u 21. vijeku plaćaju najskuplje avionske karte.

- Glavni prozor u svijet tek sada će nam biti Tirana i Dubrovnik, jer imaju znatno veći broj ruta, po znatno nižim cijenama. Godinama već putovanja na dalje destinacije, vezujemo za Beograd.

Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu 5. jula imao je 111 odlazećih i 106 dolazećih letova. Tirana ima 120 odlaznih i isto toliko dolaznih letova.

S druge strane Crna Gora, u špicu sezone, ima 25 dolazećih i isto toliko odlazećih letova s podgoričkog, i isto toliko s tivatskog aerodroma.

Osim na turističke, ova odluka će nekima uticati i na privatne planove.

- Ukidanje leta Podgorica – Zagreb dolazi u trenutku kad planiram da se zbog posla preselim u Zagreb. To bi mi bio najjednostavniji, najkraći i najjeftiniji način da odem tamo, da me posjete prijatelji i porodica - priča za RSE Zorica, jedna od sagovornica i putnica.

- Nevezano za moj slučaj i Zagreb, ovim se definitivno mnogima zatvara prozor u svijet - navodi ona.

Šta kažu u aerodromima i Vladi?

U Vladi tvrde da je pojava otkazivanja letova ovih kompanija uobičajena, 'i to se često dešava na aerodromima u regionu i šire'.

- Te kompanije optimizuju svoje poslovanje i traže maksimalan profit u datom trenutku i ne funkcionišu na principu emocija - rekao je ministar turizma Goran Đurović.

Ni za aerodrome Crne Gore odluka kompanija Ryanair i WizzAir nije iznenađujuća jer, kako navode, jedna od karakteristika niskobudžetnih avio-prevoznika je relativno često mijenjanje broja frekvencija, ruta i baza sa kojih lete.

U Ministarstvu kapitalnih investicija za RSE kažu da ovu situaciju vide kao šansu za crnogorsku avio kompaniju.

Taksa, zbog koje će irska avio-kompanija obustaviti letove, povećana je nakon devet godina sa 1.75 na 3.25 EUR po odlazećem putniku.

Kako su za RSE kazali iz aerodroma takse su i dalje najniže u regionu gdje se kreću od četiri do 6.65 EUR.

- Upoređivanje visine takse sa taksama u okruženju je još jedan nonsens, jer se ne radi o istom kvalitetu opreme koju aerodromi koriste, samim tim i kvalitetu usluga, cijeni radne snage i mnogo drugog još - kaže Đurašević.

Ryanair u odgovorima za RSE navodi da povećanje taksi čini podgorički aerodrom nekonkuretnim u odnosu na ostale evropske, "koji smanjuju takse kako bi stimulisali oporavak i rast avio-saobraćaja".

- Ovo će imati štetan uticaj na povezanost, turizam i ekonomiju Crne Gore.

Na dva aerodroma u Crnoj Gori gužve, poplave

Uprkos gotovo duplom povećanju iznosa aerodromskih taksi, prvog dana jula, u špicu turističke sezone, mokri putnici na aerodromu u Tivtu su zbog poplave u zgradi, prouzrokovane obilnom kišom, obilazili kofe pune vode, izbjegavali mokre podove, kako bi obavili pasošku kontrolu i ukrcali se na let.

- Krovovi terminalnih zgrada na aerodromima u Podgorici i Tivtu prokišnjavaju u kontinuitetu od 2006. godine. U Podgorici je sanacija u toku, dok se za Tivat očekuje potpisivanje ugovora sa izvođačem.

U isto vrijeme na podgričkom aerodromu 1. jula kolaps, gužva, usljed neorganizacije osoblja.

- Dođite u Crnu Goru dragi turisti, da vidite šta je pakao - poručio je građanski aktivista Aleksandar Dragićević u Facebook objavi.

Iz aerodroma su naveli da su gužve rezultat infrastrukturnih ograničenja.

- Uz žaljenje zbog niskog kvaliteta usluge uslovljenog pomenutim ograničenjima, činjenica da su svi letovi otpremljeni na vrijeme i pored trostruko probijenog kapaciteta terminalne zgrade ne ide u prilog tvrdnjama o neorganizovanosti.

Aerodromi Crne Gore su u državnom vlasnišvu i godinama je dilema da li ih treba dati pod koncesiju.

Osim u vazduhu, 'zakočilo' i na vodi

Ove sezone, prvi put nakon 59 godina, Crna Gora nije pomorskom linijom povezana sa Italijom. Do 2016. saobraćao je "Sveti Stefan" Barske plovidbe, a nakon toga, do ove godine, zakupljeni brod hrvatske Jadrolinije.

Kako bi obnovila ovu liniju Barska plovidba najavila je kupovinu putničkog broda "Francesca" starog 44 godine, za 6 mil EUR koji, kako poznavaoci kažu, troši 30 tona nafte na dan.

- Vrlo su vjerovatne informacije da je održavanje izuzetno skupo i da se rezervni djelovi, eventualno, mogu još samo naći na grobljima brodova u Kini i Indiji - ocijenio je odbornik barskog parlamenta Ćazim Alković, problematizujući najavljenu trgovinu.

"Sreća pa je Titanik potonuo, inače bi i njega kupili", jedan je od šaljivih komentara na društvenim mrežama tim povodom.

Dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran Silvana Đurašević kaže da je poražavajuće to što nema linije Bar-Bari.

- Italijani vole sami da kreiraju putovanja i često koriste komfor sopstvenog automobila da obilaze više mjesta, pa je ova trajektna linija upravo bila odgovarajuća veza sa Crnom Gorom, Hrvatskom i državama regiona.

Brodska linija sa Italijom počela je da radi 1965. godine i od tada je, osim za vrijeme sankcija, redovno funkcionisala.