Energija dobijena iz sunca najjeftinija - Raditi na razvoju projekta Solari, uz izgradnju velikih solarnih elektrana

Da bi uopšte bilo moguće pokrenuti bilo koji projekat a kasnije i njegovu realizaciju, moraju se prvo definisati osnovni ciljevi, odnosno pokrenuti projekat sa vizijom krajnjeg cilja.

- Ukoliko se promaše ciljevi, sve kasnije aktivnosti su promašaji i donose štetu - naveo je.

Osnovni ciljevi su proizvoditi i prodavati što više električne energije, proizvoditi jeftinu električnu energiju i proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora.

- Prva dva cilja su univerzalna za sve poslovne procese koji se bave proizvodnjom određene robe, pod uslovom da je proizvod kvalitetan i konkurentan, odnosno da se može plasirati na tržište. Električna energija je jedan od rijetkih proizvoda iz Crne Gore koji je identičnog kvaliteta kao i ona koja je proizvedena u drugim, razvijenim zemljama, zato što je njen kvalitet garantovan kroz održavanje frekvencije i napona u zadatim granicama. Takođe, za prodaju električne energije obezbijeđeno je tržište, kako unutar Crne Gore tako i van Crne Gore - naveo je .

Sigurno je da će se potrošnja električne energije u narednom periodu, rastom privrednih aktivnosti, povećavati, a samim tim potreba za povećanjem proizvodnje energije će rasti, dodaje Đukanović.

- Što se tiče cijene električne energije, uzimajući u obzir investicione i eksploatacione troškove, najjeftinija je energija dobijena iz solarnih elektrana - ističe.

Treći cilj je najzanimljiviji i najmanje poznat široj javnosti i zbog toga, smatra Đukanović, zaslužuje da se detaljnije objasni.

- Ovdje nećemo polemisati sa stavovima o opravdanosti odnosno neopravdanosti smanjenja proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, već ćemo prihvatiti kao elementarnu činjenicu (razne direktive, stavove, sugestije EU, takse na CO2, poreze) da moramo da smanjujemo tu vrstu proizvodnje, a samim tim i emisije štetnih gasova. Smanjenjem ove vrste proizvodnje nameće se potreba za zamjenskom energijom i zato treba da uslijede ubrzane aktivnosti za povećanje proizvodnje iz drugih izvora, a posebno obnovljivih - navodi dalje Đukanović.

Takođe, dodae, iako je to veoma značajno, neće analizirati troškove balansiranja i skladištenja te energije, iz razloga što EPCG ima, zahvaljujući svojim hidroakumulacijama, izvanredan potencijal za balansiranje varijabilne proizvodnje električne energije iz svojih obnovljivih izvora.

- O skladištenju možemo razmišljati uporedo sa izgradnjom solarnih izvora. Za prvih nekoliko stotina MW nedostatak kapaciteta za skladištenje strateški ne može da ugrozi proces i funkcionalnost sistema - kaže.

Kada sve ovo imamo u vidu, smatra Đukanović, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, na principu fotonaponskog efekta, čini se više nego opravdanom. To znači i da su ciljevi opravdani.

- Postavlja se osnovno pitanje: kako efikasno i brzo realizovati te ciljeve, a da se realizacijom ne ugrozi strateški razvoj energetike u Crnoj Gori. Novi projekti, zbog ograničenog kapaciteta prenosne i distributivne mreže, ne smiju narušiti stabilnost energetskog sistema. Oni moraju biti prihvatljivi za prenosnu i distributivnu mrežu, a kompatibilni sa novim, još neizgrađenim, ali planiranim, izvorima električne energije - smatra Đukanović.

Podsjeća da je u Crnoj Gori već pokrenut projekat izgradnje SE Briska Gora, pri čemu je u prvoj fazi predviđeno 50 MW, a u drugoj 200 MW. Koncesija je dodijeljena 2018, gradnja je trebalo da počne 2020, a proizvodnja krajem 2021. Takođe, planirano je i davanje pod koncesiju zemljišta u rejonu Veljeg Brda za izgradnju SE snage 200 MW.

Sredinom 2021. godine EPCG je u istočnom dijelu opštine Nikšić pokrenula snažnu akciju evidentiranja potencijalnih lokacija za izgradnju SE - takozvani projekat Kameno more. Pokrenut je i projekat izgradnje plutajuće SE na Slanom jezeru snage 40 MW.

- Svi ovi projekti su i dalje aktuelni, ali zbog raznih administrativno-tehničkih problema, kao što su nedefinisani prostorni planovi, nesređeni javni registri imovine i vlasnika, ograničeni i nedefinisani uslovi priključenja, neizvjesnost dobijanja raznih dozvola..., njihova realizacija je usporena ili gotovo zaustavljena. Suočeni sa velikim problemima u realizaciji ovih projekata, a svjesni činjenice da moraju da se grade novi izvori električne energije i da se moraju prevazići administrativno-tehnički problemi, poslovodstvo EPCG, sredinom 2021. godine, dolazi na ideju da uspostavi novu poslovnu politiku u izgradnji novih SE - kaže Đukanović.

Kako je naveo, proizvodi gdje trošiš postaje novi poslovni moto EPCG.

- Glavni protagonisti ove politike su EPCG i njeni potrošači. Kao posledica ovakvog razmišljanja pokreće se projekat SOLARI 3000+ i 500+. Suština projekta je da se kod 3000 fizičkih i 500 pravnih lica, na njihovim krovovima, instaliraju SE snage od 3 kW do 30 kW. U toku realizacije odlučili smo da projekat proširimo i omogućimo pravnim licima ugradnju SE do 999 kW. Ukupno bi se izgradilo solarnih elektrana zbirne snage oko 30 MW. Takođe, da bi se očuvala stabilnost distributivne mreže, potrošačima se dozvoljava ugradnja SE upravo one snage koja će omogućiti proizvodnju koja je dovoljna da podmiri njihovu potrošnju - navodi on.

Najznačajniji procesi su izrada idejnog tehničkog rešenja, izrada studije izvodljivosti i poslovnog plana, javni poziv za obezbjeđenje finansijskih sredstava, medijska strategija za prijavljivanje potrošača, nabavka opreme, formiranje firme za ugradnju solarnih elektrana, obilazak prijavljenih potrošača, sa ciljem da se utvrdi postojanje tehničkih uslova i da se prezentuje detaljna ponuda (cijena, način otplate...).

Takođe, kaže Đukanović, to su i izrada ITR za korisnike čija je snaga preko 30 kW, potpisivanje ugovora sa potrošačima, ugovor o subvenciji 20% sa EKO fondom, izrada glavnog projekta (GP za korisnike čija je snaga preko 30 kW, montiranje, atestiranje, ugovori sa CEDIS-om i sa FCS, te ispostavljanje fakture potrošaču za ugrađenu opremu i izvršene usluge.

Kada je riječ o finansiranju, Đukanović navodi da je EPCG obezbijedila kredit od IRF-a od 30 mil EUR za nabavku i ugradnju opreme (10 godina, grejs period 2 godine, kamata fiksna 1.63%).

- EPCG kredit prenosi na potrošače kojima se ugrađuje SE. Potrošaču se dozvoljava da mu rata za otplatu opreme bude za 1 cent manja od dotadašnjeg prosječnog računa za električnu energiju. Pošto je proizvodnja=potrošnja, odnosno troškovi električne energije su 0, u narednom periodu potrošač otplaćuje samo opremu i ti troškovi mu ne prelaze dotadašnje troškove potrošnje električne energije. Rok otplate je od 6 do 10 godina. Nakon otplate opreme električna energija za potrošača je besplatna - pojasnio je.

Dodaju i da je EPCG bila u obavezi da za 2022. godinu po osnovu emisije CO2 uplati EKO fondu oko 6 mil EUR.

- Pošto je EKO fond u obavezi da finansira takozvane zelene projekte, EKO fond se obavezao da će od sredstava koje dobija od EPCG dati subvenciju od 20%, svakom potrošaču kome se ugradi SE u projektu SOLARI 3000+ i 500+ - dodaje.

Pojašnjava da se konačna faktura koja se ispostavlja potrošaču umanjuje se za tih 20% i na takvu fakturu se utvrđuju rate za otplatu opreme. EPCG umjesto jednokratne uplate od 6 miliona uplaćuje taj iznos za period od 10 godina. Takođe, EPCG je donijela odluku, da kao vid dodatne subvencije potrošače oslobodi kamate.

- Nije teško pretpostaviti sa čim bi se sve suočio običan građanin da je krenuo sam da obezbjeđuje kredit, nabavlja opremu, traži subvenciju od EKO fonda… Samo po osnovu nabavke cjelokupne opreme od strane EPCG, a ne pojedinačne nabavke svakom potrošaču napravljena je ušteda od još najmanje 10% - ističe on.

Da bi se realizovao kompletan projekat, a i za realizaciju budućih projekata, donijeta je odluka da se formiraju ćerka firma EPCG Solar Gradnja (ESG) i Direkcije za obnovljive izvore energije u EPCG (DOIE).

- Osnovni zadaci ESG, koja upošljava 400 montera i električara, 50 inženjera, 50 radnika u logistici, magacinima, transportu i administraciji, su da vrši ugradnju i puštanje u rad SE. Svi monteri su prošli obuku kroz trenažni centar i dobili su odgovarajuće licence za vršenje montaža. Novoformirana DOIE je zadužena da komunicira sa potrošačima i obezbjeđuje dovoljan broj montaža, obezbjeđuje nabavku neophodne opreme (solarne panele, konstrukcije, podkonstrukcije, invertore, energetsku i zaštitnu opremu), priprema i kreira neophodnu dokumentaciju (ponude, ugovore, ITR, GP, plan montaža, ateste, zahtjeve prema CEDIS-u, zahtjeve prema FCS, fakture za ugradnju opreme i izvršene usluge), vrši monitoring nad instaliranim SE - ukazao je Đukanović.

Osim nesporne koristi koju ostvaruju potrošači kojima su ugrađene SE i činjenice da je angažovano preko 500 novozaposlenih koji su ovladali vještinama kojima mogu obezbijediti svoju egzistenciju, postavlja se pitanje koju korist ima EPCG od ovog projekta, navodi Đukanović.

- Odgovor je da je to oslobođena energija. To je ona energija koju nećemo isporučiti potrošaču, kojem je ugrađena SE, po cijeni od 43 EUR/MWh, već ćemo moći da je izvezemo po znatno većoj cijeni. Važno je, takođe, naglasiti da EPCG u svom energetskom bilansu najveće deficite ima u ljetnjim mjesecima - ističe.

Podsjetio je kako su se kretale cijene električne energije u prethodne dvije godine, navodeći da su 2021. godine imali realizovan projektat 3000+ i 500+, odnosno instaliranih 30 MW SE i proizvodnju od 45.000 MWh, EPCG bi (cijena na HUPX berzi 113.86 EUR/MWh) prihodovala dodatnih 5,12 mil EUR, a 2022. godine (cijena na HUPX berzi 271.66 EUR/MWh) prihod bi iznosio oko 12,24 mil EUR.

- Ukoliko bi se trenutna cijena od 116.07 EUR/MWh primijenila za 2023. godinu prihod EPCG bi iznosio 5.223.150 EUR. Posmatrajući projektovanu cijenu za 2024. godinu od 156,19 EUR/MWh, prihod bi iznosio 7.028.550 EUR, a za cijenu za 2025. godinu 131,76€/MWh, prihod bi bio 5.929.200 EUR. Ovi brojevi više nego dovoljno govore o koristi koju će ostvariti EPCG - istakao je Đukanović.

On je naveo da su se prilikom početka realizacije projekta odmah suočili sa administrativnim preprekama, odnosno nesređenim javnim registrima.

- Za SE snage 3kW bilo je neophodno obratiti se lokalnoj samoupravi sa zahtjevom za UTU. To je strahovito usporavalo čitav proces. Na inicijativu EPCG, Skupština Crne Gore je donijela Izmjene zakona o planiranju i izgradnji objekata kojim se prvo od UTU izuzimaju SE snage do 30 kW, a zatim i SE do 999 kW. Takođe, Skupština Crne Gore je usvojila Izmjene zakona o PDV-u, kojim se solarni paneli iz više poreske grupe (21%) svrstavaju u nižu poresku grupu (7%), i tako je potrošačima-proizvođačima oprema za SE postala još jeftinija. Uz sve ovo, Ministarstvo finansija je dostavilo Mišljenje kojim nabavka opreme i robe koja služi za dalju prodaju, a to je slučaj u ovom projektu, ne podliježe procedurama javnih nabavki. Sve ove aktivnosti su omogućile značajno ubrzanje projekta i učinile njegovu realizaciju izvjesnom - ukazao je Đukanović.

Navodi da je, osim svih izuzetno pozitivnih efekata koje donosi ovaj projekat i koje će donositi slični projekti, neophodno ukazati, osim na već pomenute zakonske probleme, i na druge probleme, bilo objektivne, bilo subjektivne.

- To je, prije svega, zakonska regulativa, pa je osim već pomenutih izmjena zakona, neophodno je pojednostaviti procedure koje se odnose na priključenja SE na distributivnu mrežu, jasno definisati položaj CEDIS-a u sistemu potrošač-proizvođač - kaže on.

Dalje su to javni registri, jer se i dalje za projekte preko 30 kW, bez obzira na to što nijesu potrebni UTU, moraju prilikom izrade GP koji se dostavlja CEDIS-u, imati uređeni imovinsko-pravni odnosi.

- Mora se raditi na unapređenju evidencije potrošača kako kod CEDIS-a, tako i kod FCS (Snabdijevanje) - navodi.

Đukanović je ukazao i na nedostatak stručnog kadra.

- Imamo izuzetno malo stručnog kadra koji je u stanju da radi glavne projekte za SE snage veće od 30 kW. Inženjeri moraju značajno da unaprijede svoja informatička znanja, a komercijala mora znatno bolje da poznaje tržište opreme i robe neophodne za nabavku istih - ističe on.

Takođe, potrebno je uprostiti sve unutrašnje procedure, od razvoja projekta, nabavki, do puštanja u rad SE i fakturisanja.

Govoreći o firmi EPCG Solar gradnja, kazao je da je potrebno precizno definisati odgovornost i obaveze svih zaposlenih.

- Neophodno je riješiti finansiranje ESG, kada ne mogu da se rade montaže, usljed vremenskih prilika, nedostatka opreme, nedovoljnog broja spremnih objekata, kako bi se zaposleni vezali za firmu i kako bi osjećali sigurnost

Komercijala da obezbjeđuje i rad mimo EPCG projekata - navodi on.

Kada se sve uzme u obzir, kaže, zaključak ne treba posebno izvoditi, već raditi na otklanjanju uočenih problema i užurbano raditi na nastavku ovog projekta kroz projekte Solari 5.000+ (70 MW) i Solari 10.000+ (100 MW).

- Paralelno sa ovim aktivnostima neophodno je pristupiti i izgradnji velikih solarnih elektrana primjenjujući novu poslovnu politiku da hidroenergetsku infrastrukturu koristimo za priključenje SE. O kompatibilnosti, odnosno komplementarnosti HE i SE izlišno je govoriti kako sa tehničkog, tako i meteorološkog aspekta. Da ne bi bilo zabune, da se ne pomisli da EPCG razmišlja samo o izgradnji SE, u EPCG postoji veliki broj projekata koji se odnose na izgradnju hidro, vjetro i gasnih elektrana, ali ovo je bio osvrt na jedan projekat koji je poslednji pokrenut, a biće prvi završen - zaključuje Milutin Đukanović.