Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Damjanović: Državna kasa puna, Crna Gora ima najveće plate na Zapadnom Balkanu
Izvor: Mina/RTCG
Petak, 04.08.2023.
14:54
Petak, 04.08.2023.
14:54
Komentari
(Foto: Mina)
On je na konferenciji za novinare, povodom polugodišnjih rezultata rada Ministarstva, kazao da ukupno stanje u trezoru, sa rezervama zlata, iznosi 204 mil EUR.
- U ovom trenutku, na današnji dan, stanje u trezoru je 137,7 mil EUR depozita, a uključujući i zlato, 204 mil EUR - saopštio je Damjanović i dodao da je očuvana makroekonomska stabilnost i obezbijeđeno finansiranje svih tekućih budžetskih obaveza.
Prema preliminarnim podacima, za sedam mjeseci ove godine ostvareni su budžetski prihodi od 1,44 mlrd EUR, što je 363,7 miliona ili 33,7 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
U odnosu na plan, to je više 256,4 mil EUR ili 21,6%.
Damjanović je precizirao da su prihodi buždeta samo u julu iznosili 207,2 mil EUR, odnosno 25% više nego prošle godine, ili nekih 14 odsto iznad plana.
- Kapitalni budžet je u julu realizovan u iznosu od 12,3 mil EUR, što je 61% od plana, dok je izvršenje ovog dijela budžeta u periodu januar-jul bilo na nivou od 49 miliona, odnosno 43% od plana - dodao je Damjanović.
On je rekao da u Ministarstvu očekuju da se u narednim mjesecima intenziviraju aktivnosti u vezi sa kapitalnim budžetom.
Prema riječima Damjanovića, u prvih pola godine je ostvaren suficit od 169 mil EUR, bez povećanja bilo koje osnovne poreske stope.
- Državni dug sa depozitima je na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio 3,75 mlrd EUR ili 58,19% BDP-a, što znači da je u okvirima Mastrihtskih kriterijuma - kazao je Damjanović.
On je podsjetio da su ovu godinu počeli sa svega 46 mil EUR gotovinskog depozita i da su se do sada zadužili svega 100 miliona od mogućih 600 miliona.
- To znači da smo faktički koristili nekih 146 mil EUR za ovih sedam-osam mjeseci. Ako se vratimo na početak i kažemo da na današnji dan imamo nekih 138 mil EUR u kasi, to znači da smo, faktički, osam mjeseci sami finansirali sve svoje potrebe, što se prvi put dešava u ovoj državi - naveo je Damjanović.
On je ranije najavio i da će pokrenuti smjenu predstavnika državnog kapitala u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu, ukoliko do 25. avgusta ne ispoštuju nove zaključke koji se tiču prebacivanja dijela dobiti iz prošle i 2021. godine u državni budžet.
Vlada je zaključcima od 8. juna zadužila predstavnike države u organima upravljanja u državnim preduzećima da 70 odsto dobiti iz prošle i 30 odsto dobiti iz 2021. godine, uplate u budžet.
Damjanović je kazao da je ta obaveza definisana i zakonskim normama, a ne samo zaključcima Vlade, napominjući da će u tome istrajati.
- Ono što sam obećao, a što je definisano zaključcima Vlade, ću i uraditi krajem avgusta u odnosu na one koji ne budu poštovali, ili ne budu imali opravdani razlog za to - upozorio je Damjanović.
Uplate su do sada izvršili cetinjski Montenegro Bonus i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), a nedavno i Regionalni vodovod.
Vlada je rebalansom računala na dodatnih 40 mil EUR od državnih preduzeća.
Na pitanje da li bi i regulatorne agencije trebalo da dio dobiti uplaćuju u državni budžet, Damjanović je odgovorio da tu imamo jednu čudnu situaciju, jer postoje regulatori, na primjer Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), koja ima oko osam do deset miliona EUR slobodnih sredstava.
- Kada se posjeduju milioni na računu, onda se ćuti i niko živi o tome ne zna, a kada se pomene mogućnost da se višak prihoda nad rashodima ili depoziti koji su ostvareni prebace na račun države, odmah se otvara malo nervoze - rekao je Damjanović i dodao da će se u resoru kojim rukovodi pozabaviti dodatno tom temom, kako bi i agencije pokazale određenu solidarnost u zoni njihove djelatnosti.
On je najavio i da Ministarstvo prati stanje na tržištu nafte i naftnih derivata, i da će, u slučaju poremećaja na tržištu, koje trenutno ne vide, ponovo intervenisati sa smanjenjem akciza, kako bi se smanjile cijene goriva.
Po pitanju zaduživanja do kraja godine, Damjanović je kazao da prate trendove i da imaju korekcije planske potrošnje za posljednji kvartal, ali da zaduženja neće biti do oktobra.
- Razmišljamo o tome da negdje tokom četvrtog kvartala iskoristimo mogućnost zaduženja koje će biti u funkciji isključivo stvaranja depozita za početak naredne godine - dodao je Damjanović.
On je naveo i da resor kojim rukovodi već radi na pripremi budžeta za narednu godinu, da očekuju potvrđivanje kreditnih rejtinga Crne Gore, ali i poboljšanje na toj skali, dok za projekat auto-puta smatra da mora da se nastavi, jer je to strateško pitanje države.
Predstavnici Ministarstva su naglasili i da bi između tog resora i Skupštine trebalo da se uspostavi aktivnija saradnja, kako bi zakoni gdje postoji opšti interes i finansijski efekti po državu, bili što prije implementirani.
Najveće plate u regionu
Damjanović je kazao da je prosječna zarada u junu 2022. godine, iznosila je neto 783,90 EUR, dok je u istom periodu tekuće godina, porasla na nivo od neto 906,77 EUR. Tako je npr., zarada nastavnika u 2022. godini iznosila 696,89 EUR, a danas iznosi 813,85, ili samostalnog savjetnika i u državnoj administraciji, gdje je zarada porasla sa prošlogodišnjih 676,25 eura na 842,33. Crna Gora danas ima najveće neto zarade u regionu Zapadnog Balkana.
Kako je istakao, najniža penzija u junu 2022. godine iznosila je 220,94 EUR, a prosječna 328,69 eura. Nakon usklađivanja penzija, na kraju juna 2023. godine, minimalna penzije dostigla je nivo od 282,07 eura, a prosječna 406,11 eura.
- Intenzivirani su postupci odlučivanja u predmetima restitucije. Prvi put od osnivanja Fonda za obeštećenje, tj. od 2004. godine izdvojeno je više od 10 miliona eura za obeštećenje bivših vlasnika za oduzeta imovinska prava, što je gotovo četiri puta veći iznos u odnosu na prethodne godine, a za sljedeću godinu, za ove namjene, planira se iznos od 20 mil EUR. Namjera Vlade je da se ovakva progresija nastavi kako bi u naredne tri do četiri godine bila realizovana sva podnijeta rješenja za obeštećenje. Pojekti koji su više od deceniju čekali na realizaciju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa sa fržavom, kao što je Maljevik i žičara Kotor-Lovćen uspješno su pokrenuti, a silosi u Luci Bar, u komunikaciji sa Jugopetrolom, vraćeni u vlasništvo države - naveo je Damjanović.
Firme:
Montenegro bonus Cetinje
Crnogorski elektroprenosni sistem ad Podgorica
Regionalni Vodovod Crnogorsko Primorje doo Budva
Jugopetrol ad Podgorica
Luka Bar a.d. Crna Gora
Ministarstvo finansija Crne Gore
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore
Vlada Crne Gore
Tagovi:
Aleksandar Damjanović
Fond za obeštećenje
prihodi budžeta
rashodi budžeta
realizacija budžeta
državni dug
javne finansije
zaduživanje
prosječne plate
prosječne penzije
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.