U septembru očekuju predlog mjera za sanaciju korita Morače

Agencija za zaštitu životne sredine je prošle nedjelje donijela rješenja kojim je utvrđeno da su kompanije Bemaks, Montenegro petrol, Cijevna komerc i Beton Montenegro "grubom nepažnjom pričinile štetu životnoj sredini devastirajući prirodne vrijednosti u koritu Morače na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta".

Time je, kako se navodi u rješenjima, pričinjena šteta zaštićenim vrstama i njihovom prirodnom staništvu, ali i izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre sa kojeg se napaja crnogorsko primorje.

Iz Agencije je Pobjedi rečeno da iznos štete i njena naknada još nije definisana, te da će to biti urađeno tokom daljeg postupka, o čemu će javnost obavijestiti blagovremeno. Ove kompanije su dužne, kako se navodi u rješenjima, da u roku od 45 dana od prijema rješenja, Agenciji dostave prijedlog mjera remedijacije na saglasnost. Ovi postupci pokrenuti su po službenoj dužnosti.

- Eksploatacijom u donjem toku Morače se utiče na riblja staništa, bilo da se uništava pogodan supstrat za mrijest ili se uništava stanište u kojem se razvija druga fauna koja služi ribama kao hrana. Prilikom eksploatacije dolazi do znatnih promjena u kvalitetu vode, a vrlo često i do takvih zamućenja i podizanja krupnih suspendovanih materija u kojima riblje vrste ne mogu da egzistiraju - stoji u rješenju Agencije.

Navodi se da je usljed eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače došlo do narušavanja kvaliteta uslova zbog prisustva ljudi i mašina, jake buke te lokalnog zagađenja vazduha zbog prašine i izduvnih gasova. To je, kako se navodi, dovelo do uznemiravanja i potencijalnog uništavanja betonskih zajednica koje su koristile ovaj prostor u koritu Morače, pa su riblje zajednice migrirale uzvodno ili nizvodno, dok su sesilni bentonski organizmi nestali uklanjanjem njihovog staništa.

Korito Morače je, kako se navodi, nakon dugogodišnje eksploatacije pijeska i šljunka devastirano, posebno desna obala, gdje su se na pojedinim mjestima stvorile nove vodne površine jezerca, sa promjenjivim nivoom vode, koje su zbog zamućivanja dovele do promjene fizičko-hemijskih svojstava vode. Eksploatacija šljunka je, kako se navodi, prilikom izvođenja radova na regulaciji toka Morače uslovila smanjenje izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, što je utvrđeno prije dvije godine u studiji Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

- Površine devastacije prirodnog staništa unutar definisanog obuhvata uže zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre procjenjuje se na oko 1,42 kvadratna kilometra shodno analizi podataka dobijenih iz prikaza ove zone na snimku iz 2007. godine - navodi se u rješenjima, dok je ta površina prema snimku iz 2018. godine povećana na 1,8 kvadratnih kilometara.

- U široj zoni obuhvata devastirano područje izvan definisane zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, jasno se uočava povećanje polja devastacije za dodatnih 0,65 kilometara kvadratnih 2007. godine i uvećanje od oko 1,5 kilometara kvadratnih koja predstavlja područja sa kojih je eksploatisan šljunak sa snimka 2018. godine u neposrednoj blizini definisane zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre - navodi se u rješenjima Agencije.

Procjena obuhvata uticaja nelegalne eksploatacije prirodnog materijala iz korita Morače prelazi granice definisane zonama sanitarne zaštite vodoizvorišta i procjenuje se da je devastirano preko 3,5 kilometara kvadratnih uz lijevu i desnu obalu.

- Predstavnici Agencije su jedinstveni u stavu da je potrebno uzeti u razmatranje kompletan potez, odnosno vidljivu devastaciju i direktan uticaj nelegalne eksploatacije riječnost nanosa na predmetnom zahvatu, lijevu i desnu obalu Morače, kao i njegov kumulativni uticaj koji je moguće pratiti preko Google earth timeline alata i iste površine procijenili na zahvat od preko 3,5 kvadratnih kilometara - navodi se u rješenjima.

Ukazuju da su problemi zaštite vodoizvorišta bili prisutni i prije eksploatacije šljunka i građevinskog materijala i da su tretirani sa odgovarajućim značajem kroz projektnu dokumentaciju, ali da su uslovi u koritu Morače bili značajno drugačiji od preporuka predviđenih projektom. Tako je utvrđeno i da je ovaj prostor pretrpio velike hidromorfološke promjene, jer je nivo vode u plitkim bunarima u Grbavcima pao za više od tri metra, a mnogi su i presušili između 2007. i 2021. godine. Simultanom hidrometrijom na vodotoku Morače otkriveni su gubici vode iz korita u Lekićima do ušća Cijevne koji se kreću između 0.1 do 3.5 kubika u sekundi što, kako navode, potvrđuje prihranjivanje obližnjeg aluvijuma.

Zaključuju da i nakon obustavljanja eksploatacije, ne postoji mogućnost brzog vraćanja staništa u stanje prije eksploatacije i regulacije vodotoka.

- Šteta je nastala kršenjem zakona i profesionalnih standarda, po pitanju iskopavanja šljunka, gdje se nije smjelo ići ispod apsolutne kote 10 m nadmorske visine koja je utvrđena kao referentna, na osnovu zaključka ekspertskog tima za sagledavanje i predlaganje odgovarajućih mjera u cilju zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, a sve kako bi se zaštitio vodoodrživi sloj gline koji se nalazi ispod sedimenata šljunka i pijeska - kažu iz Agencije.

Projektna dokumentacija regulacije korita Morače je izmijenjena 2017. godine i prilagođena zbog promjena na terenu koje su posljedica nekvalitetne regulacije riječnog toka, kao i nelegalne eksploatacije. Iz Agencije ukazuju da se tokom vremena pojavilo veliko horizontalno pomjeranje korita, što je zahtijevalo rad na izmjeni glavnog projekta na osnovu novih geodetskih podataka. Izvještaji nadzornih organa na projektu regulacija pokazuju da je količina izvađenog viška materijala mnogo manja nego što se na terenu realno vidi.

Sve četiri kompanije na ova rješenja Agencije imaju pravo da se žale Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Iz Bemaksa je Pobjedi rečeno da im ovo rješenje još nije uručeno. Ukazuju da su još 2014. godine potpisali ugovor sa Upravom za vode radi uklanjanja viška materijala iz osnovnog prostora korita Morače po projektovanoj trasi u skladu sa glavnim projektom regulacije na dionici od ušća Sitnice u Botunu do Ponara. Rok za izvođenje radova aneksima je produžen do oktobra 2022. godine zbog izmjena glavnog projekta u dijelu izgradnje obaloutvrde, neriješenih imovinsko-pravnih pitanja, protesta mještana koji su ometali izvođenje radova, postojanje deponija na trasi projektovanog korita koje trebaju biti uklonjene da bi se projekat realizovao.

- Na realizaciji navedenog ugovora angažovan je stručni nadzor i obavljene su brojne inspekcijske kontrole. Na osnovu Rješenja o konačnom obračunu i uplati naknade za izvađeni višak materijala iz vodotoka Morače od 2015. do 2020. godine Upravi za vode je redovno uplaćivana naknada za izvađeni višak materijala. Iznos je dobijen na osnovu količina koje su upisane u građevinskoj knjizi i građevinskom dnevniku, a provjerene i odobrene od strane stručnog nadzora - kazali su Pobjedi iz Bemaksa.

Navode da su radove izvodili u skladu sa odobrenim glavnim projektom regulacije, a Uprava za vode je kao investitor angažovala stručni nadzor koji je redovno kontrolisao izvedene radove.

- Sve izvršene aktivnosti, kao i količine materijala su se redovno bilježile u građevinskom dnevniku u skladu sa ugovorom, aneksom i zakonom. Sve količine su geodetski provjeravane na svaka tri mjeseca kako je to ugovorom definisano, a nadzorni organ ih je prosljeđivao investitoru, odnosno Upravi za vode - kazali su iz Bemaksa dodajući da inspekcijski organi u toku izvođenja radova nijesu konstatovali nijedno kršenje zakona, profesionalnih standarda ili internih pravila poslovanja, već suprotno.

Navode da su u sklopu ovog projekta izgradili sve brane i obaloutvrde na lijevoj obali rijeke za sela Botun i Grbavci, a da su sve radove obustavili početkom decembra 2020. godine kada je Uprava za vode izdala nalog za privremeno zaustavljanje radova na projektu regulacije Morače.

Od tada, kako navode, nijesu izvodili nikakve radove na ovom dijelu, što su utvrdile i inspekcijske službe.