Inflacija zvanično ubrzava, iz Vlade nema reakcije

U Hrvatskoj danas počinje novi antiinflacioni paket mjera kojim se ograničavaju cijene za 30 osnovnih namirnica, električne energije i gasa i isplaćuju dodatne socijalne naknade za ugrožene kategorije stanovništva. U Srbiji je prošle sedmice počeo da se primjenjuje antiinflacioni paket u kojem su ograničene cijena za 20 proizvoda.

U Crnoj Gori za sada nema ni najave sličnih mjera, niti nastavka akcije "Stop inflaciji" koja je kratko trajala u martu i aprilu ove godine. Jedina mjera pomoći dijelu građana je što će penzije za septembar umjesto redovnog usklađivanja od 2,5% biti povećane za pet procenata, odnosno od početka godine ukupno su povećane za 17%.

Podaci Uprave za statistiku Monstat, objavljeni u petak, pokazuju da inflacija u Crnoj Gori ponovo ubrzava. Godišnja stopa inflacije u julu je iznosila 6,9%, a u avgustu je povećana na 8,6%, dok je mjesečna stopa u avgustu iznosila 1,7% i najveća je od juna prošle godine. U posljednjih 20 mjeseci samo u martu ove godine mjesečna stopa inflacije je bila negativna 0,7%. Sa novim povećanjem, cijene hrane u avgustu su u odnosu na jul 2019. godine veće 46,4%.

Hrvatska narodna banka je nedavno u naučnom istraživanju utvrdila da je najveći krivac za njihovu inflaciju rast trgovačkih marži, odnosno profita uvoznika i trgovaca. Centralna banka Crne Gore je za inflaciju okrivila rast cijena na međunarodnom tržištu, ali bez naučnog pokrića.

Ni u Vladi nisu saglasni šta je uzrok inflacije. Ministar finansija Aleksandar Damjanović je za nju okrivio trgovce navodeći da imaju najveće marže u Evropi, kao i da uvoznici i trgovci prijavljuju rekordne profite. Ministar ekonomije i turizma Goran Đurović, u čijem se resoru nalazi i trgovina, kazao je da trgovci nisu krivi kao i da cijene u Crnoj Gori nisu veće nego u susjednim zemljama. Prije deset dana Đurović je najavio i moguće nove razgovore sa trgovcima o nastavku akcije "Stop inflaciji", ali u međuvremenu o tome nije bilo nikakvih dodatnih informacija.

U međuvremenu je odbor za trgovinu Privredne komore odbacio tvrdnje da su njihove marže glavni uzročnik inflacije, kao i da su "izjave zvaničnika i analitičara o cijenama u trgovinskim lancima, koji se prenose u medijima, tendenciozno istrgnute iz ekonomskog konteksta, bez dovoljno argumenata i poznavanja realnog tržišta".

- Razlozi visokih cijena su brojni, a primarni su što Crna Gora i dalje, nema dovoljnu proizvodnju svojih prehrambenih i brojnih drugih potrošnih proizvoda, pa je kao takva, uvozno orijentisana. Drugi veliki razlog jeste činjenica našeg malog tržišta, za koje ne važe isti uslovi uvoza, kao za velike države koje imaju i veliku sopstvenu proizvodnju i velike obrte, pa im se i uvozni proizvodi nude pod neuporedivo boljim uslovima. Kada se tome dodaju poremećaji na tržištu, uzrokovani i pandemijom, koji se još osjećaju, a zatim i rat u Ukrajini, najvećoj žitnici Evrope i globalna inflacija, može se razumjeti da cijene ne diktiraju samo trgovinski lanci, već i uslovi poslovanja i okolnosti u kojima se nalazimo - navedeno je u saopštenju PKCG.

Međutim, cijene u Crnoj Gori rastu i kada padaju na međunarodnom tržištu, kao i u periodima kada je Vlada smanjivala akcize i ukidala ili snižavala stope PDV-a. Na primjer, nakon izbijanja rata u Ukrajini cijene pšenice su skočile i na preko 40 centi za kilogram, a bilo ju je teško naći. Sada ona na berzi u Novom Sadu košta 16 centi, a najjeftinije brašno u crnogorskim marketima košta 55 centi, a pola kilograma osnovnog pšeničnog hljeba je 80 centi.

Paket mjera koji od danas stupa na snagu u Hrvatskoj je peti u protekle tri godine. On je za sada oročen na šest mjeseci, a procijenjen je na 464 mil EUR, dok su dosadašnja četiri vrijedila 551 milion.

Ograničene cijene za suncokretovo ulje, mlijeko, brašno, šećer, cijelo pile, svinjsko mljeveno meso iz prethodnog programa ostaju na snazi, dok se novim programom paket ograničenja proširuje na 30 osnovnih proizvoda.

Među novim proizvodima s ograničenim cijenama su jogurt u čašici i bočici 0,49 eura; polutvrdi sir gauda blok za narezivanje 6,49 eura; riža 2,29 eura za kilogram; špageti pola kilograma 1,09 eura; svježa jaja razred M za deset komada 2,45 eura; svinjski vrat bez kosti 5,49 eura; juneći vrat s kosti 6.99 eura; hrenovke pileće ili pureće 2,69 eura; hamburger slanina kilogram 6,99 eura; krumpir 5 kilograma 3,99 eura; mrkva u rinfuzi 0,89 eura; šareni grah u rinfuzi 1.99 eura; pasirana rajčica tetrapak od 500 ml 1,09 eura; limun u rinfuzi po kilogramu 1,49 eura; jabuka gala u rinfuzi po kilogramu 1,39 eura te mliječna čokolada 80-100 grama 1,29 eura; sirup sa šećerom za litru 2,99 eura; pasta za zube za 125 ml 2.99 eura; gel za tuširanje 250 ml po 2,99 eura; šampon za litru 3,49 eura; toaletni papir za troslojni od 10 rola 2,99 eura; higijenski ulošci standardni 1 komad 0,25 eura; pelene standardne 1 komad 0,30 eura.

Trgovci će od danas u svojim trgovinama morati da imaju najmanje po jedan brend od svih 30 proizvoda, čija je cijena niža od maksimalne.

Kompletna korpa ovih proizvoda na kraju prošle godine, kako je saopšteno, koštala je 99,68 eura, a po novom cijenama ona vrijedi 76,19 eura, što je 23,57% manje. Građani Hrvatske će od oktobra imati niže cijene električne energije i gasa, što će država direktno subvencionisati, dok će ugrožene socijalne grupe dobijati jednokratne novčane pomoći od 100 do 150 eura.

Iz opozicije u Hrvatskoj su ovaj antiinflatorni program nazvali predizbornim, jer će građani ove države sljedeće godine tri puta izlaziti na izbore za EU parlament, svoj državni sabor i na predsjedničke, kao i da je on samo "vatrogasni" program jer ublažava posljedice inflacije jer nema korjenite borbe protiv te pojave.

U Srbiji je antiinflatornim paketom obuhvaćeno 20 proizvoda, uz najavu da će on uskoro biti proširen na još desetak proizvoda. Snižene cijene će važiti do 31. decembra. Trgovci u marketima, koji su se priključili akciji, moraju imati po jedan brend iz ove grupe od 20 proizvoda s umanjenom cijenom. Većinom je riječ o jeftinijim brendovima nižeg kvaliteta.

Čak je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić snimio promotivni spot u kojem u kabinetu sa nekoliko ministara jede sendvič sa parizerom i jogurtom iz akcije.

Kilogram pilećeg parizera, čija je redovna cijena bila 399 dinara 3,38 eura, sada košta 259,99 dinara ili 2,2 eura. Cijena litar jogurta je sa 164,90 dinara 1,39 eura pala na 139,90 dinara ili 1,19 centi, a deterdžent za suđe sa 126 dinara 1,07 eura na 69,99 dinara ili 60 centi.

Pola kilograma špageta umjesto 75 dinara 64 centa, sada košta 49,99 dinara ili 42 centa.

Dugotrajno mlijeko umjesto 109,99 dinara 0,93 eura, košta 95 dinara 81 cent, pakovanju od dva litra soka od jabuke je cijena pala sa 120 dinara 1,02 eura, na 80 dinara 68 centi.

Kilogram krompira je pojeftinio sa 99 dinara 84 centa na 60 dinara ili 51 cent, kafa dobro od 100 grama umjesto 139,99 dinara 1,19 eura, košta 89,99 dinara ili 76 centi. Domaćem začinu od 100 grama cijena je pala sa 70 na 50 dinara, ili sa 59 na 42 centa. Šampon za bebe pojeftinio je sa 107,9 dinara 0,91 euro na 69,99 dinara ili 60 centi. Šamponu za kosu za odrasle je cijena pala sa 120 na 80 dinara, ili sa 1,02 na 0,68 eura, a pakovanju toalet papira od četiri rolne sa 157 na 85 dinara ili sa 1,33 na 0,72 eura. Deterdžentu za pranje veša je pala cijena sa 1.800 na 850 dinara, ili sa 15,25 na 7,20 eura, a kafe sa 139,99 na 89,99 dinara ili sa 1,19 na 0,76 eura….