BiH bogata rudama - Osim u Varešu zlato pronađeno i kod Jezera i Čajniča, litijum na obroncima Majevice

Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno više od 2.000 kilograma čistog zlata i puno više srebra.

Bosna i Hercegovina leži na plemenitim metalima, a nalazišta zlata i srebra sve su učestalija, potvrđuju analize stranih tvrtki koje se bave geološkim istraživanjima u ovoj zemlji, piše Večernji list BiH.

Naime, početkom ove godine kompanija Lykos Metals, koja je pronašla zlato u općini Jezero kod Jajca, isto je učinila u još jednoj općini – Čajniču. Ovo su iz kompanije naveli u podnesku na Australijskoj burzi, gdje se trgovalo njezinim dionicama.

- Na nalazištu Majdan u uzorku stijena prijavljeno je do 1,91 g/t zlata, 220 g/t srebra i 13,26% olova. Na nalazištu Pisonica u uzorku stijena nađeno je do 51 g/t srebra i 2,78% olova - naveli su tom prilikom iz kompanije. Kada je riječ o općini Jezero, sredinom ove godine zlato je otkriveno na dodatnim lokalitetima, odnosno na lokaciji Zekilova kosa, a posljednja analiza koja je rađena u laboratorijima potvrdila je postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4,89 grama zlata po toni. Tim istraživanjima, koja traju nekoliko mjeseci, obuhvaćena je površina od 1,2 četvorna kilometra. S obzirom na otkriće zlatonosnih naslaga, najavljuje se proširenje istraživanja na sjeverozapadnome dijelu toga lokaliteta.

Uz navedene lokalitete u središnjoj Bosni, već neko vrijeme traju istraživanja kompanije Adriatic Metals, a uskoro počinju i ozbiljna vađenja plemenitih metala u Varešu. Projekt Vareš sastoji se od dvaju istražnih lokaliteta, Veovača i Rupice, na kojima je ranije vršena eksploatacija olova, cinka i barita. Pogon je prestao s radom prije početka rata, početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Depoziti su podvrgnuti opsežnom istraživanju i sadrže značajne količine olova, cinka, srebra, zlata, bakra i barita.

Ovaj projekt, prema procjenama, investitorima će donijeti oko 2 mlrd KM. Riječ je o iznosu koji, prema pisanju biznisinfo.ba, strani investitori očekuju da će dobiti kao čistu zaradu.

Novac će ovoj tvrtki, koja je svojom investicijom oživila ovaj dio BiH, početi pristizati već od ove godine, kada je planiran početak iskopavanja. Zarada će se produljiti na idućih 15 godina, a najveći dio stići će do 2030. godine. Podsjetimo, u 2017. godini kompanija Adriatic Metals završila je program dijamantnog bušenja (1.458 metara) s osam bušotina na projektu Rupice kako bi potvrdila povijesne rezultate i prevladavanje plemenitih metala nad osnovnim metalima.

Tijekom 2020. godine Adriatic Metals završio je više od 35.000 m istraživačkog bušenja sa 129 bušotina, proširivši poznato područje mineralizacije i definirajući neke od najkvalitetnijih polimetalnih presretanja na globalnoj razini.

Kada je riječ o lokaciji Veovača, od preuzimanja projekta 2017. godine izbušeno je povijesnih više od 5.100 metara u 51 bušotini. Od tada je Adriatic izbušio još 33 bušotine pokrivajući gotovo 4.000 metara. Bušenjem na Veovači dodani su zlato i srebro u cjelokupnu procjenu mineralnih resursa. Inače, vađenje zlatne rude seže u povijest Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno više od 2.000 kilograma čistog zlata i puno više srebra.

Naime, prema tvrdnjama svjedoka, iz Rudnika zlata Bakovići nekada se dnevno vadilo i do sedam kilograma zlata.

Početkom razvoja rudarstva u Fojnici smatra se dolazak njemačkih rudara Sasa u doba bana Stjepana II Kotromanića. Rudnik zlata u Bakovićima osnovan je oko 1885. godine. Prije nekoliko godina kompanija BBM iz Sarajeva počela je s geološkim istraživanjima zlata na ovoj lokaciji, međutim, vrlo brzo su obustavljena.

Osim ovih rudnih bogatstava, u mjestu Lopare na obroncima Majevice pronađena je vrijedna ruda - litij. Prema istraživanjima tvrtke ArCore AG iz Švicarske, cijeli proces urađen je po zakonu, a rezultati su ohrabrujući.

- Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i pol godine, sadrži značajne količine litij-karbonata, magnezija, kalija i bora - priopćili su iz ove tvrtke.

Iako iz ArCorea već traže radnike i podršku lokalnog stanovništva, načelnik općine Rado Savić insistira da će prvo biti provjereni utjecaji iskopavanja litija na životnu sredinu, a onda će građanima na referendumu biti ponuđena opcija da prihvate eksploataciju ove rude.

Prema prvim procjenama, pronađeni litij kod Lopara vrijedan je oko 10 mlrd USD (18,5 mlrd KM) te bi, ako se eventualno počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina, pišu Nezavisne.