Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos dragulji od neprocjenjive vrijednosti - Predio potencijalni kandidat za Unesco listu

Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos budući je Zakonom zaštićen kulturni pejzaž, i to prvi u Crnoj Gori, saopšteno je na nedavno održanoj konferenciji u Ulcinju pod nazivom "Identifikacija i analiza - Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos - zaštita prirodnog i kulturološkog naslijeđa - pejzaža", koju je organizovala NVO Dr Martin Šnajder Jakobi (MSJA).

Direktorka te NVO Zenepa Lika, kao i tim stručnjaka, koji su radili na projektu, smatra da je predio Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos potencijalni kandidat za UNESCO listu.

Na konferenciji je predstavljena Studija kulturnog pejzaža, koja je po prvi put obuhvatila sve slojeve kulturnog dobra i objedinila ih u jedan dokument, kao materijalno i nematerijalno dobro.

- Osim što smo intenzivno radili na podizanju svijesti o značaju Ulcinjske maslinade, tokom ovog projekta imali smo i obuke, sprovodili smo ankete, objavljena je i publikacija priručnika, a naš struni tim bio je na visini zadatka. Za nas je jako važan aspekt pokretanje izrade Studije i analize koja će da dokaže ono što mi oduvijek mislimo - da je Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos jedan od najspektakularnijih područja na prostoru Crne Gore sa više aspekata, ne samo sa prirodnog i geografskog. To je spektar kulture i tradicije. Znam da je ovo prvi korak ka aktivnostima koji će sigurno dokazati da ovo područije pripada Svjetskoj baštini - istakla je Lika.

Prema njenim riječima, nakon današnje konferencije, donijeće zaključke koje će uvrstiti u Studiju, koja će do kraja mjeseca biti odštampana.

- Sa tom analizom, koja je potrebna za pokretanje inicijative za zaštitu kulturnog pejzaža Ulcinjska maslinada i uvala Valdanos, mi pomažemo Upravi za kulturu. Nije dovoljno samo predati inicijativu, treba je i obrazložiti, a naša Studija je detaljno napisana na 170 strana. Tako da vjerujem da će inicijativa biti prihvaćena i onda idemo dalje sa izradom tentativne liste za UNESCO baštinu - kazala je Lika.

Ona ukazuje na problem gradnje na tom prostoru.

- Mi imamo prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko i to je fakat. Ali mora se stati sada. Tu moraju Vlada i lokalna samouprava da budu malo jači i intenzivniji, glasniji i stroži. Ne možemo mi svaki pedalj naše zemlje pretvoriti u eko rizorte ili urbanistička naselja - poručila je Lika.

Sa tim je saglasan i prvi čovjek Ulcinja Omer Bajraktari. On priznaje da je taj prostor donekle ugrožen, ali ne misli da je alarmantno.

- To ne umanjuje našu odgovornost da se tome posvetimo još više. Formirali smo rendžersku službu, da budemo što bliži problemu. Gradnju prati državna inspekcija, mi se bavimo monitoringom i siguran sam da će Valdanos ostati ovakav kakav jeste, a prirodni je dragulj - rekao je Bajraktari.

On navodi da je Valdanos i maslinjak jedan unikatan proctor i pravi prirodni dragulj.

- Kada smo radili reorganizaciju Opštine formirali smo Sekretarijat za ekologiju, poljoprivredu i ruralni razvoj, vođeni time da Valdanos upravo jeste spoj svega toga. I zaista mislim, što se tiče Ulcinjske maslinade, zajedno sa uvalom Valdanos, da smo na pravom putu. Uložili smo dodatna sredstva na rekonstrukciji nekih puteva koji vode ka Valdanosu, dali smo i stimulanse maslinarima, ostaje da poradimo i na tom institucionalnom okviru. Jedan pravac je zaštita, drugi je put ka Unesco-u koji jeste teži i dalji u ovom momentu - rekao je Bajraktari i dodao da želi da pošalje jasnu poruku da Opština Ulcinj sa najvećom pažnjom posmatra prostor Valdanosa.

Da ovaj prostor zaista jeste unikatan, potvrđuje i konzervatorka i arheološkinja Aleksandra Kapetanović, koja je bila na čelu tima koji je izradio Studiju.

- Prostor je izuzetne vrijednosti čak i za nas koji se bavimo kulturnom baštinom već duže, ovo su oblasti kojima do sada nismo možda pridavali dovoljno značaja. Ali, ti kulturni pejzaži koji su ustvari u kontinuitetu već toliki niz vjekova prisutni, ti terasasti pejzaži, pogotovo u tom obimu, to je zaista jedinstven kulturni pejzaž i iskreno se nadam da ćemo svi skupa - lokalna zajednica, stanovništvo i struka, uspjeti da zaštitimo taj dragulj za buduće generacije - poručila je Kapetanović.

Dio tima, na čijem je čelu bila Kapetanović su arheolog Miloš Petričević MA, arhitekta Korab Kraja, lokalni hroničar i pisac Gazmend Čitaku, pejzažni arhitekta i vanredni profesor na Sveučilištu u Zagrebu dr Goran Andlar.

Konferencija je dio projekta "OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja polizika M BASE", koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje, Friedrich Ebert Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.