Odbijene žalbe - Struja skuplja 5,63%, čeka se još EPCG

Odbor Regulatorne agencije za energetiku i regulisanje komunalne djelatnosti (REGAGEN) odbio je žalbe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i građanina Miomira Škopelje, na raniji predlog odobrenih troškova i tarifa, tako da će cijene električne energije od Nove godine za prosječnog potrošača sigurno poskupjeti za najmanje 5,63%, ako Elektroprivreda (EPCG) i Vlada ne promijene svoj dio stavki na računu.

Odbor REGAGEN-a juče je objavio svoju konačnu odluku sa iznosima priznatih troškova, matematičkih formula i tarifa za energetske kompanije za 2024. i 2025 godinu na 223 strane.

Prema tim obračunima, djelimično su prihvaćeni zahtjevi za povećanje stavki na računu za struju koji pripadaju CEDIS-u, što će na ukupan račun za prosječno domaćinstvo sa dvotarifnim mjerenjem uticati na rast ukupnog iznosa računa za 5,63%.

Ovih potrošača ima najviše, tako da će onima kojima je račun do sada iznosio 70 eura, sada biti povećan za 3,9 eura, a dosadašnja potrošnja od 100 eura biće veća za 5,6 eura. Ovo je prvo značajnije povećanje cijena struje nakon 14 godina.

Povećavanje stavki za CEDIS uticaće i na rast cijena za ostale potrošače u zavisnosti od naponskog nivoa na koji su priključeni. Tako će za potrošače priključene na 35 kV naponski nivo doći do rasta cijena od 3,64%, za potrošače na deset kV naponskom nivou za 3,82%, za potrošače sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo za 0,67% i za potrošače bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo za 4,71%.

Predsjednik Odbora REGAGEN, Branislav Prelević, juče je nakon donošenja odluke za agenciju Mina biznis kazao da račun za utrošenu električnu energiju može ostati isti i pored poskupljenja od naredne godine, ukoliko građani budu vodili više računa o potrošnji u višoj i nižoj tarifi.

Kazao je da najavljeni procenti povećanja računa za struju mogu ostati tek puki podatak, koji se ne mora realizovati ukoliko kupci budu vodili više računa o potrošnji u višoj i nižoj tarifi.

- Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45% energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55% u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu - rekao je Prelević.

On je kazao i da CEDIS-u kao opravdani trošak koji ovećava cijenu za potrošače, nije priznat rast troškova zarada, zbog povećanja broja zaposlenih.

- Agencija je kreirala takav regulatorni okvir, kojim ne dozvoljava da se ove, po mom mišljenju, loše poslovne odluke, preliju na potrošače. U tom smislu, troškovi zarada zaposlenih CEDIS-a, koje pokrivaju kupci, ne prate trend rasta troškova zarada uslovljenog neosnovanim zapošljavanjem, već je Agencija svojim podzakonskim aktom kreirala mehanizam koji sprječava da neefikasnost operatora plaćaju kupci - objasnio je Prelević.

CEDIS je tražio povećanje odobrenih troškova zbog obaveze da tehničke gubitke pokriva kupovinom struje na berzi po znatno većim cijenama, nego što je to do sada bilo nadoknađivano od potrošača, ali i rasta obaveznih troškova za investicije i održavanja mreže. REGAGEN je većinu ovih zahtjeva prihvatio.

Elektroprivreda još nije odlučila da li će povećati svoje stavke na računu, aktivna energija, više i niže tarife, koja pokriva troškove proizvodnje električne energije, što će uticati na konačan iznos računa. EPCG svoje može promijeniti kada god želi i bez odobrenja Agencije.

Iz EPCG još nisu zvanično odgovorili da li će to uraditi naredne godine. EPCG sada građanima prodaje megavat za oko 45 eura (njen dio računa), dok je u protekle dvije godine nedostajuće količine kupovao na međunarodnim berzama po cijenama od 150 do 800 eura za megavat.

Vlada može izmjenom "svoje" stavke na računu, takozvani održivi izvori energije OIE, da utiče na konačni iznos računa. Na ukupan iznos računa od 50 eura, ova stavka iznosi oko jedan euro.

Iz ove stavke plaćaju se podsticaji za proizvođače električne energije iz malih, vjetro i solarnih elektrana, koji su ranije stekli status povlašćenog proizvođača OIE.

Dio ovih proizvođača je ove godine napustio sistem podsticaja jer im je bilo isplativije da struju prodaju direktno na berzi. Prethodna Vada je u aprilu zbog toga skoro prepolovila iznos ove stavke.