U aprilu vagaju da li je blagostanje održivo

Vlada će, nakon prva tri mjeseca naredne godine, analizirati da li se ispunjavaju njihove pozitivne prognoze i tada predložiti ključne reforme, navodi se u Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu.

Vlada, kako pišu Vijesti, očekuje da će se i u naredne tri godine nastaviti visoka javna i privatna potrošnja, da će se pokrenuti nove velike investicije u enegetici, turizmu i saobraćajnoj infastrukturi, da će se smanjiti siva ekonomija i povećati zaposlenost, što će uticati na rast ekonomije, državnih prihoda i standarda građana.

Međutim, predloženim budžetom za narednu godinu najavljuje se i da će Vlada nakon prva tri mjeseca naredne godine analizirati da li se ispunjavaju pozitivne prognoze, kao i da će tada predložiti ključne reforme.

- pored pozitivnih makroekonomskih i fiskalnih trendova prezentovanih budžetom za narednu godinu, Vlada će u drugom kvartalu pripremiti Fiskalnu strategiju, koja će sadržati dodatne politike fiskalnog prilagođavanja kroz predlaganje ključnih reformskih rješenja u oblastima socijalnog, zdravstvenog i penzijskog sistema, kao i poreske politike. Navedene reforme očekuju se da će imati uticaj na fiskalne parametre u srednjem roku - navedeno je u predlogu budžeta premijera Milojka Spajića.

Navode i da postoje rizici zbog kojih je moguće da se njihove prognoze ne pokažu tačnim.

Brojni rizici po ekonomski rast ostaju izraženi, usljed usporavanja rasta evropske i globalne ekonomije i domaćih izazova po makroekonomsku stabilnost.

- Dalji rast cijena, stroži uslovi finansiranja i rast kamatnih stopa mogu usporiti planiranu dinamiku rasta ekonomije. Unutrašnje političke prilike i stabilnost javnih finansija mogu dodatno uticati na percepciju i povjerenje investitora i privredni rast u srednjem roku. Odlaganje sprovođenja strukturnih reformi, slabija dinamika planiranih investicija, klimatske promjene, mogu biti takođe dodatni izazovi dinamičnom rastu - navedeno je dokumentu.

Za period od naredne do 2026. godine planiraju se ukupna zaduženja od 1,8 mlrd EUR, za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih investicija, ali se očekuju da će ekonomija rasti po većim stopama, pa će ukupan iznos javnog duga pasti sa sadašnjih 62,24% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 60,9% na kraju 2026.

Ne planira se uvođenje novih dažbina niti značajnije povećanje sadašnjih poreza i akciza, ali se usljed prognoziranog rasta potrošnje i smanjenje sive ekonomije u narednoj godini očekuje povećanje prihoda za 290 miliona u odnosu na ovu godinu, dok će u 2026. godini prihodi biti veći za 160 miliona nego u narednoj.

Očekuje se nastavak rasta potrošnja stranih državljana sa privremenim boravištem u Crnoj Gori i domaćih građana, kao i da će novi rast potrošnje kreirati korisnici minimalne penzije koja se od januara povećava sa 295 na 450 EUR.

- U narednoj godini se očekuje nastavak visoke privatne i javne potrošnje, na bazi sektorskih kretanja, rasta zaposlenosti i povećanja minimalne penzije, od 1. januara. Budući da će se povećanje odraziti na kategorije stanovništva sa niskim primanjima i dohotkom, procjenjuje se da će glavni uticaj ove mjere biti izražen kroz rast lične potrošnje domaćinstava, što će prema preliminarnim procjenama, stopi rasta BDP-a u narednoj godini dodati oko 0,7-0,8 procentnih poena (neto efekat) - navedeno je u predlogu budžeta.

Vlada očekuje da će biti pokrenut veliki investicioni ciklus, kojeg će stimulisati olakšanjem biznis barijera i regulatornim reformama, ali se ne precizira kojim.

Očekuju takođe i značajne privatne investicije u sektorima turizma i energetike, ali i istovremeno "usporavanje" stranih investicija.

Procjenjuju i da će inflacija u narednoj godini iznositi oko pet odsto, kao i da će se u periodu 2025/2026, spustiti na prosječno tri odsto.

Vlada je planirala da će imati dodatni prihod od oko 17 mil EUR u narednoj godini zbog povećanja dijela koncesionih naknada za priređivače igara na sreću.

Međutim, izvor Vijesti iz te oblasti kazao je da toliko povećanje neće biti moguće, jer prema zakonu priređivači koji već imaju ugovore o koncesiji plaćaju iznose naknada koje se navode u tim ugovorima.

U predizbornoj kampanji Spajića, osim povećanja minimalne penzije i rasta prosječne zarade na 1.000 EUR, za godinu rada Vlade obećana je i "puna zaposlenost". Sada su te najave dosta skromnije na svega dva odsto rasta.

- Tržište rada se tokom ove godine oporavilo, pa su ključni indikatori broja zaposlenih i stope nezaposlenosti znatno povoljniji u odnosu na pretkrizni nivo. Nakon snažnog rasta zaposlenosti u ovoj godini, u narednom periodu se predviđa prosječno povećanje broja zaposlenih od oko dva odsto, shodno stabilizaciji ekonomskog rasta - navedeno je u dokumentu.