Odluka o Željezari u prvom kvartalu ove godine - Pronalazak partnera za proizvodnju čelika opšteprihvatljivo rješenje

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ranije je najavila da će do kraja prošle godine biti poznato da li je Elektroprivreda (EPCG) prekršila Zakon o kontroli državne pomoći kupovinom imovine Željezare, ali je ta odluka prolongirana za prvi ovogodišnji kvartal.

Predsjednik Savjeta AZK, Dragan Damjanović, kazao je Pobjedi da je to pitanje važno za crnogorsku javnost, te da ima izraženu socijalnu komponentu, zbog čega je među njihovim prioritetima.

U istom periodu se očekuje i odluka u vezi sa postojanjem eventualnog ekonomskog kontinuiteta između avio-kompanija ToMontenegro i Montenegro Airlines (MA), a Damjanović najavljuje i skore zakonske izmjene, kojima bi trebalo da bude ojačana njihova nezavisnost.

Na pitanje da li je sa aspekta AZK prihvatljiva namjera EPCG-Željezare da nađe partnere koji će nastaviti proizvodnju čelika, on je kazao da bi u ovom izazovnom trenutku za nastavak rada željezare, kada zakonske opcije ostaju sužene, to bilo opšteprihvatljivo rješenje.

- Važno je da potencijalni investitor ne bude povezano lice sa EPCG, kao i da to nije kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Kada bi EPCG-Željezara nastavila sa proizvodnjom čelika došlo bi do ekonomskog kontinuiteta između dvije kompanije, što je u suprotnosti sa pravilima EU i obavezama koje Crna Gora ima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) - rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je nakon stupanja SSP-a na snagu 2012. godine, definisan rok od pet godina u kojem je potrebno obaviti sve intervencije u vidu državne pomoći u oblasti čelika, tako da je i iz tog ugla posmatrano nastavak proizvodnje problematičan.

Damjanović je rekao da trenutni zakonodavni okvir ograničava rad AZK u više aspekata, kako na planu izgradnje administrativnih kapaciteta, tako i na planu dalje digitalizacije, izricanja kazni i drugih aktivnosti.

- Pripremamo novo zakonsko rješenje kojim će se u crnogorsko zakonodavstvo transponovati Direktiva o jačanju tijela država članica nadležnih za konkurenciju kroz efikasnije sprovođenje pravila o konkurenciji i osiguravanju pravilnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta. AZK će na ovaj način, pored operativne, dobiti i finansijsku nezavisnost, dok će kaznena politika postati naša nadležnost - objasnio je Damjanović.

On je dodao da će Crna Gora na taj način dobiti modernu instituciju koja će nadgledati tržište po EU pravilima i obezbijediti građanima širi dijapazon dostupnih proizvoda visokog kvaliteta.

Damjanović smatra da je politička komponenta prilikom donošenja odluka o dodjeli državne pomoći često veoma izražena, dok socijalna komponenta takvih predmeta čini te odluke dodatno izazovnim u odnosu na trenutni zakonodavni okvir.

- Svijest o važnosti prijave državne pomoći i davanja mišljenja Agencije, prije završetka transakcije, još nije na zadovoljavajućem nivou. U prethodnom periodu smo na to ukazivali, jer praksa pokazuje da sve, potencijalno problematične transakcije, vode do naknadne kontrole i negativnih mišljenja, što onda vodi ka povraćaju sredstava i ugrožavanju radnih mjesta - rekao je Damjanović.

AZK je, prema njegovim riječima, uvijek otvorena i spremna da konstruktivnim pristupom pomogne pronalazak rješenja prihvatljiv za sve strane i usklađen sa zakonom.

- Očekujemo proaktivan pristup nove parlamentarne većine i veću odgovornost po ovom pitanju - poručio je Damjanović.

On je saopštio da je u posljednje tri godine donijeto šest rješenja o povraćaju neusklađene državne pomoći.

- U slučaju MA donijeta su četiri rješenja kojima se nalaže povrat ukupno 63,5 mil EUR, plus zatezna kamata od dodjele pomoći do donošenja rješenja o povraćaju - rekao je Damjanović.

On je naveo da je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) dostavilo plan povraćaja sredstava koje je Crnogorska plovidba dobila iz budžeta na ime rata kredita Eksim banci, sa mjerama i rokovima za njegovu realizaciju.

- U planu se navodi da je iz državnog budžeta za kredit za kupovinu dva broda banci isplaćeno 32,33 miliona, a sa zateznom kamatom 32,63 miliona. Crnogorska plovidba je vratila u budžet 851,03 hiljade EUR, a u 2017. godini je sprovedena dokapitalizacija u korist Vlade u iznosu od 3,45 miliona, pa budžetu duguju još 28,33 miliona - kazao je Damjanović.

U planu MKI se navodi da će otplata duga zavisiti isključivo od kretanja vozarina na globalnom pomorskom tržištu, tako da će se plan otplate ažurirati nakon svakog novog ugovora o najmu brodova.

- Ukoliko bi se zadržala aktuelna cijena najma, dug bi mogao biti vraćen za 14 godina, a da poslovanje kompanije ne bude ugroženo. MKI je dostavilo i plan otplate nezakonite državne pomoći za Barsku plovidbu, koji predviđa da do kraja 2026. vrate šest miliona uz kamatu od 154,66 hiljada EUR. Ministarstvima ekonomije i kulture i medija naloženo je da od AST-a Podgorica – Prva TV naplate neusklađenu državnu pomoć od 39,61 hiljadu EUR", rekao je Damjanović.

On je kazao da AZK u ovom trenutku ostvaruje priliv sredstava od procedura prilikom prijave koncentracija, dok kazne, koje propisuje Sud za prekršaje, predstavljaju budžetski priliv.

- Prethodnih godina Agencija je budžetu proslijedila više novca nego što je primila, a planirano je da to postanu izvorna sredstva Agencije, čime bi bila obezbijeđena finansijska nezavisnost i riješeno ključno pitanje održivosti i funkcionalnosti. Podrška koju smo dobili od svih poslaničkih klubova ohrabruje nas da ćemo proceduru donošenja novog zakona sprovesti u najkraćem roku - saopštio je Damjanović.