Država planira da zabrani uvoz vozila starijih od 15 godina

Polovni automobili standarda Euro 4 koji se trenutno uvoze u Crnu Goru stari su više od 15 godina i negativno utiču na bezbjednost saobraćaja i zaštitu životne sredine, pa će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) tražiti izmjene propisa u toku 2024, kako bi zabranili njihov uvoz i kako bi novi minimalni standard bio Euro 5.

To je Vijestima zvanično rečeno iz resora Filipa Radulovića, ne navodeći kada bi taj propis mogao stupiti na snagu. Zabrana bi se većinom odnosila na uvoz automobila starijih od 2009. godine, kada je u EU stupio na snagu Euro 5 standard.

Euro standarde je tokom 90-ih uvela Evropska unija (EU) a oni predstavljaju zakonska ograničenja za emisiju štetnih gasova automobila, koji su postepeno postojali stroži. Crna Gora sada ima ograničenja da uvozni novi automobili moraju ispunjavati Euro 6 a polovni Euro 4 standard.

Vijestima su iz Grupacije uvoznika automobila kazali da državne uvozne standarde nije teško zadovoljiti, ali da smatraju da bi trebalo uvesti veće olakšice za uvoz vozila sa smanjenom emisijom štetnih gasova kao i mjeru da se porez naplaćuje po osnovu emisija.

Prema podacima iz 2022. Uprave za statistiku Monstat, u Crnoj Gori je svako treće vozilo starije od 20 godina. Kada su u pitanju putnički automobili registrovani u julu, avgustu i septembru 2023. njih je bilo 67,4 hiljade, od čega je najveći dio proizveden tokom 1990-ih kao i vozila proizvedena od 2005. do 2008.

Zabrana uvoza ne bi uticala na korišćenje ranije uvezenih automobila sa standardom Euro 4, ako ispunjavaju uslove za registraciju.

Prema Euro 5 standardu vozila na jedan kilometar mogu da proizvedu najviše do jedan gram ugljen-monoksida, a kod vozila Euro 4 gornja granica je bila 1,14 grama. Prema Euro 1 standardu koji je u EU važio do 1999. godine vozila su mogla da emituju do 13 grama ovog gasa, koji se smatra najvećim zagađivačem vazduha.

Da su vozila Euro 4 standarda proizvedena od 2003. do 2010. godine, stara više od 15 godina i da negativno utiču na bezbjednost saobraćaja i zaštitu životne sredine, kazali su iz MSP, zbog čega i planiraju izmjenu propisa o njihovom uvozu. Oni su pojasnili da Crna Gora trenutno nema ograničenja u izvozu, ali da pri uvozu polovnjaka i njihovog prvog stavljanja na tržište, postoje propisi za izduvne emisije i nivo buke.

Iz MSP su najavili da će mijenjati i propise koji uređuju uvoz i stavljanje novih vozila na tržište odnosno predložiti jednostavnije administrativne procedure i olakšice pri plaćanju naknada za uvoz ekološki prihvatljivih vozila, radi stimulisanja ovog sektora. Kada su u pitanju subvencije koje građani mogu dobijati za uvoz novih ekološko prihvatljivih vozila, iz MSP su naglasili da je za to nadležan Eko-fond, ali i da je ta institucija u toku 2023, raspisala tri tendera za dodjelu subvencija za kupovinu hibridnih i električnih vozila.

- Ukupan iznos dodijeljenih subvencija Eko-fonda za električna i hibridna vozila u 2023. godini iznosi 266.000 EUR - ističe se u odgovoru.

Naglasili su da je najnovijim javnim pozivom Eko-fonda opredijeljeno 134.000 EUR i da su subvencije za električna vozila uvećane na 7,5 hiljada eura a za "full" i "plug in" hibride na četiri hiljade. Tvrde da će se ta praksa nastaviti i u 2024. zavisno od dostupnog novca.

Na pitanje koliki procenat automobila u Crnoj Gori ne bi mogao da ispuni ekostandarde EU, kazali su da vozila koja se uvoze i prvi put stavljaju na tržište kao i njihovi djelovi, uređaji i oprema, moraju biti usaglašeni sa tehničkim zahtjevima i uslovima Ekonomske komisije za Evropu UNECE. Zato kako tvrde, nova i korišćena uvezena vozila ispunjavaju evropske standarde dok je na državama da vode politiku ograničenja minimalnog standarda prilikom uvoza.

Prema takozvanom "Zelenom planu" EU, taj savez planira da postigne klimatsku neutralnost do 2050. Prema jednoj od uredbi tog plana, namjera je da se potpuno zabrani izvoz isluženih vozila iz EU u treće zemlje.

Iz MSP su naglasili da ta mjera još nije stupila na snagu, da nisu dobili zvanični dopis, te da Crna Gora nastavlja da uvozi automobile sa zapadnih tržišta.

Sa druge strane, direktor prodaje i post prodaje Mazde Aleksandar Banićević Vijestima je kazao da bi trebalo uvesti veće olakšice za uvoz vozila sa smanjenom emisijom izduvnih gasova. On je naglasio i da bi namete kod uvoza i registracije valjalo bazirati na količini emisije štetnih čestica, a ne zapremini motora, kao što je sada slučaj.

Kako je pojasnio Banićević, tako bi se mogao povećati budžet Eko-fonda koji bi dao dodatan podstrek za kupovinu novih električnih i hibridnih vozila, ali i da je značajno da se porez kod registracije naplaćuje po osnovu emisije štetnih gasova.

- Ovom mjerom bi se "nagradili" kupci novijih vozila koji manje zagađuju a sankcionisali i primorali na zamjenu vlasnici vozila koja su prilično stara i koja realno više nisu za upotrebu - naveo je on.

Banićević tvrdi da su trenutne uvozne procedure jasne i da nemaju problema u tom sektoru, te da nije teško ispuniti državne kriterijume.

Uvođenje minimalnog standarda za polovnjake je neophodno, smatra Banićević, jer se Crna Gora zatrpava vozilima koja nigdje u Evropi ne mogu da se voze upravo zbog visoke emisije.

On je naglasio da kupce to sada ne zanima previše, ali da će vrlo brzo doći u situaciju da tim automobilima neće moći da se slobodno kreću po zemljama EU, jer će morati da plaćaju posebne namete.

- Ova mjera je za kupce sa nižim budžetom možda nepovoljna, ali je za društvo u cjelini neophodna pogotovo ako nam je zaista cilj da sačuvamo životnu sredinu - kazao je Banićević.

Prema podacima Monstata u trećem kvartalu 2023. godine (jul, avgust, septembar), registrovano je u Crnoj Gori 80,1 hiljada drumskih motornih i priključnih vozila, što je 11,5 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Od ove brojke 67,4 hiljade čine putnički automobili.

U tom periodu bilo je 8,2 hiljade vozila koja su tada registrovana prvi put u Crnoj Gori, što znači da su prethodno uvezena kao nova ili polovna. To je za 77 odsto više u odnosu na 2022.

Najviše registrovanih putničkih automobila u ova tri mjeseca pripada proizvodnji iz 90-ih, nakon čega slijede vozila koja su proizvedena od 2006. do 2008. Sa druge strane, situacija je potpuno drugačija kada su u pitanju traktori. Većina registrovanih traktora proizveden je u posljednje dvije godine. Ova brojka je povećana jer se vozila "kvad" registruju kao traktor.

U kategoriji prvi put registrovanih vozila prednjači Podgorica sa 2,74 hiljade vozila, a nakon nje slijede Nikšić, Budva i Bar.