Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Može li Crna Gora postati kripto raj
Izvor: Mina
Petak, 19.01.2024.
11:01
Petak, 19.01.2024.
11:01
Komentari
(Foto: Pixabay / MichaelWuensch)
Dok se čeka na zakon, obavljaju se transakcije na kripto berzama, nude nekretnine za kriptovalute, bilo je pokušaja rudarenja (proizvodnje) elektronskog novca a postavljen je i prvi kriptomat, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vlada je formirala, pa ugasila Direkciju za kriptovalute i blokčejn. Nakon dolaska u Crnu Goru takozvani kralj kriptovaluta Hjeong Do Kvon je uhapšen i čeka izručenje po međunarodnim potjernicama zbog prevare.
Osnivač jedne od najjačih kriptovaluta Ethereuma, Vitalik Buterin, dobio je crnogorsko državljanstvo, a Centralna banka (CBCG) dogovarala je saradnju sa provajderom kripto i blokčejn rješenja, Ripple.
Analitičar kriptovaluta Novak Svrkota je, odgovarajući na pitanje otkud velika imena kriptoindustrije u Crnoj Gori koja nema zakon o toj oblasti, niti razvijeno tržište, rekao da se radi o relativno maloj, ali dobro povezanoj zajednici.
- Došlo se na ideju da se pravi kripto raj u Crnoj Gori. Kriptozajednica traži malu zemlju koja je otvorena i koja bi mogla da donese kripto friendly zakone, jer su trenutni zakoni u nekim zemljama dosta restriktivni - kazao je Svrkota, koji je bio dio Vladinog Direktorata za blokčejn.
Kriptovalute su digitalne valute koje u realnom svijetu nemaju fizički oblik kao što su novčanice ili kovanice. Najpoznatija kriptovaluta bitkoin puštena je u opticaj 2009. godine, kada je vrijedila nekoliko centi, da bi vrhunac dostigla u novembru 2021. sa 69,05 hiljada USD. Danas vrijedi 42,68 hiljada USD.
Bitkoin je samo jedna od kriptovaluta, a sve one vezane su za blokčejn sistem transakcija. Blokčejn se često predstavlja kao virtuelna knjiga koja se nalazi na internetu i u kojoj su zapisane informacije o sprovedenim transakcijama.
Da će Crna Gora ući u posao sa kriptovalutama prvi put je pomenuo sadašnji premijer Milojko Spajić, dok je bio ministar finansija u vladi Zdravka Krivokapića 2021. godine. Tada je i formirana Direkcija za kriptovalute i blokčejn.
Tokom 2022. je na Luštici, egzotičnom poluostrvu nedaleko od Tivta, održana konferencija o novim tehnologijama i blokčejnu kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute Ethereum, Vitalik Buterin.
Buterinu je iste godine i dodijeljeno crnogorsko državljanstvo, a Krivokapićeva vlade tada je saopštila da će on "doprinijeti razvoju blokčejn industrije i crnogorske ekonomije".
Spajić se potom sastao i sa čelnicima kompanije JAN3 koja se takođe bavi kriptovalutama, čemu je prisustvovao i Filip Karađorđević princ Srbije.
- Razgovaralo se o tome kako vodeća kriptovaluta Bitkoin može pomoći Crnoj Gori da iskoristi hidroelektrični potencijal - navedeno je na mreži X.
Prošle godine CBCG je dogovorila saradnju sa provajderom kripto i blokčejn rješenja, kompanijom Ripple, kako da razvije pilot program za pokretanje prve digitalne valute u Crnoj Gori.
- Uvođenje digitalne valute ili nacionalnog stabilcoina, odnosno stabilne valute je još jedan korak naprijed ka digitalizaciji finansijskih usluga i širenju prostora za dostupnost finansijskih usluga građanima - navedeno je tada u saopštenju CBCG.
U Crnoj Gori se u martu prošle godine našao i Do Kvon, takozvani kralj kriptovaluta. On je uhapšen na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanog pasoša, a potražuju ga Sjedinjene Američke Države (SAD) i Južna Koreja zbog štete koja je počinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta Luna i Terra, a koja se procjenjuje na više od 40 mlrd USD.
Do sada nije otkriveno kako je i iz kojeg razloga Do Kvon došao u Crnu Goru, a on se i dalje nalazi u pritvoru gdje čeka okončanje pravosudnog procesa o ekstradiciji.
Premijer Spajić je, pod pritiskom političkih protivnika, prošle godine priznao da je upoznao Do Kvona prije nego što je saznao da za njim traga više zemalja.
Bivši premijer Dritan Abazović je pred izbore prošle godine pokušao da dovede u vezu Spajića sa Do Kvonovim poslovima, što je potvrdio i njegov partijski kolega tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić.
- U laptopu (Do Kvona) su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage - rekao je Adžić.
Nadležno tužilaštvo bavilo se ovim slučajem, ali za sada nije utvrdilo postojanje takve veze. Abazović, međutim, i dalje insistira da se istraže veze Spajića sa Do Kvonom.
Mogućnost stvaranja novih virtuelnih novčića takozvanim rudarenjem nije skroz nestala u Crnoj Gori, iako je posljednjih nekoliko godina neisplativa, tvrde sagovornici Radija Slobodna Evropa.
Sredinom januara ove godine državljanin Srbije je pokušao da u Crnu Goru unese opremu za rudarenje kriptovalutama vrijednu skoro 7.000 EUR, što su osujetili carinici i granični policajci.
Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije, državljanin Srbije K.D. koji je pokušao da unese neprijavljenu opremu predat je službenicima policije, a kakav je bio epilog tog slučaja, Radiju Slobodna Evropa iz policije nije odgovoreno.
Rudarenje kriptovaluta prvi put je otkriveno tokom 2020. godine kada je policija uhapsila dvije osobe i oduzela 250 računara u podrumu jedne zgrade u Podgorici.
Hapšenja nije uslijedilo zbog "rudarenja" već zbog dugotrajnog nelegalnog korištenja struje za "iskopavanje" kriptovalute. Okrivljeni su odgovarali samo za krađu struje.
IT stručnjak Boris Radović za Radio Slobodna Evropa je rekao da se kriptovaluta nekad mogla zaraditi "rudarenjem", odnosno kompjuterskim "rješavanjem" matematičkih jednačina za koje je bio potreban specijalizovani hardver, ogromna količina struje i vrijeme. Kriptorudarenje je, prema njegovim riječima, od prvobitne ekspanzije, danas neisplativo zbog visokih troškova i male dobiti.
- Sa rudarenjem sam imao lično iskustvo. Nakon pet mjeseci "rada", iskopana su četiri virtuelna novčića jedne kriptovalute, vrijednosti oko 800 EUR. Kako ih nijesam na vrijeme pretvorio u pravi novac, gubili su na vrijednosti. Sada vrijede oko 120 EUR, što jedva može da nadoknadi cijenu struje koja je utrošena dok su se iskopali - objasnio je Radović.
U Tivtu je prošle godine pronađen kriptomat, uređaj za razmjenu virtuelnog novca, koji je bio smješten u privatnom klubu Salon Prive, u luksuznom kompleksu Porto Montenegro.
Vlasnik Yong Hon Kong, malezijskog porijekla, u policiji je rekao da je legalno nabavio i uvezao aparat, ali da nikad nije stavljen u funkciju iz tehničkih razloga.
U izjavi policiji, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Kong je objasnio da je u Vladi pokušao da provjeri zakonski okvir za postavljanje automata, ali da je njegovom advokatu rečeno da ta oblast u Crnoj Gori nije regulisana zbog čega se ne može odobriti ali ni zabraniti njegovo postavljanje i rad.
Iz tadašnje Vlade je saopšteno da se radi o nelegalnom uređaju.
- Ne postoji zakonski osnov da bi se sprovodila ta trgovina. Sve vezano za trgovinu preko tog aparata je nelegalno - kazao je tadašnji ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Da se aparat i dalje nalazi u Tivtu za Radio Slobodna Evropa je potvrdio Kongov advokat, Ratko Pantović. On je dodao da protiv njegovog klijenta nikakav postupak nije pokretan, jer za to nema zakonskog osnova.
Prema riječima Svrkote, postoje dva segmenta rada sa elektronskim novcem: jedan su kupoprodaje na kripto tržištu, a drugi korišćenje kriptovaluta za plaćanja.
- Kupovine je mnogo više, naročito kada dođe do skokova na tržištu. Istovremeno, plaćanja kriptovalutama u inostranstvu su brža i jeftinija nego prebacivanje sredstava uobičajenim načinom preko banaka čije su provizije i konverzije često nepovoljne - kazao je Svrkota.
Kada je riječ o obimu transakcija u Crnoj Gori, on je rekao da je to teško procijeniti.
- Iznosi variraju i zavise od stanja na kriptotržištu. Ta valuta se koristi u trgovini nekretninama na primorju, a programeri dio zarade dobijaju u digitalnom novcu. Koriste je osobe iz zemalja kao što su Ukrajina i možda Rusija koja je pod sankcijama, kako bi izbjegli komplikacije koje nosi interakcija sa bankarskim sistemom - saopštio je Svrkota.
On je dodao da svjetske berze kriptovaluta korisnicima iz Crne Gore dozvoljavaju registraciju kako bi trgovali u tim valutama. Jedna od njih je i Marija iz Podgorice koja za Radio Slobodna Evropa kazala da je prije sedam godina investirala kupujući manju količinu bitkoina.
- To je bilo iz znatiželje, da okušam sreću bez ikakvog očekivanja da zaradim. Bilo je interesantno svakodnevno pratiti kako iznos u digitalnom novčaniku raste. U momentu kada je vrijednost bitkoin dostigla deset puta veću vrijednost, prodala sam i od novca organizovala egzotično bračno putovanje za mene i supruga - navela je Marija.
Ona je saopštila da ima pozitivno iskustvo, ali da danas nema želju da nastavi sa investiranjem.
Boris Radović kaže da je imao i dobitaka i gubitaka u trgovini digitalnim valutama.
- Nikad ne znate hoće li nešto porasti ili pasti u bescjenje. Oscilacije u kripto svijetu su daleko veće nego na klasičnoj berzi - objasnio je Radović.
On je podsjetio da bitkoin u početku nije vrijedio ništa, da bi u maksimumu dostigao vrijednost od 60.000 EUR. Potom su se pojavile nove valute Ethereum, Ripple, Stellar, Tether i još stotine drugih.
- Rođene su virtuelne berze, trgovinska razmjena i mnoštvo korisnih mogućnosti. Plašt anonimnosti koji je nosilo plaćanje kriptovalutama, omogućavao je cvjetanje i kriminalnih aktivnosti, pa smo od 2016. kao korisnici Interneta, stalno na meti raznih crypto-locker virusa - kazao je Radović.
On je dodao da je novi svijet kriptovaluta neregulisan, nema centralni autoritet, ima samo ravnopravne članove – Nodove.
- Cijenu kriptovaluta ne određuje niko zasebno, osim nama poznatih zakona ponude i potražnje. Ako je nešto traženo, pogotovo od miliona ljudi, dobiće na cijeni, makar bilo parče programerskog koda. Ogroman procenat tih ljudi nema predstavu šta je u stvari kriptovaluta i kako sve to funkcioniše - rekao je Radović.
I Svrkota smatra da postoje rizici u trgovini kriptovalutama, zbog čega je potrebno znanje o platformama koje treba koristiti. Upozorava i da ne treba nasjedati na oglase u kojima se obećava brza zarada.
- Pored edukacije, neophodno je minimum pet godina za investiranje - rekao je Svrkota.
Zbog činjenice da je oblast kriptovaluta u Crnoj Gori zakonski neregulisana, država gubi novac.
- Država gubi jer nema kontrolu nad tokovima novca i nema poreskih benefita. Regulacija bi donijela neku sigurnost kompanijama i ljudima koji se time bave i podsticaj da razvijaju biznis. A bankarskom sektoru bi dala odriješene ruke da pružaju usluge za razmjenu kriptovaluta ili investiranje - naveo je Svrkota.
Iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili na pitanje da li Vlada priprema zakon koji bi regulisao tržište kriptovaluta te koliki je obim trgovine elektronskim novcem u Crnoj Gori.
U preporukama izvještaja Evropske komisije iz 2022. navodi se da Crna Gora mora ojačati kapacitete kako bi se utvrdili i analizirali ilegalni finansijski tokovi kriptovalutama. Evropska komisija tu preporuku nije ponovila u izvještaju za prošlu godinu.
EU je u martu 2022. najavila mjere protiv moguće upotrebe kriptovaluta u nelegalnoj trgovini. U junu je uvela nove zakone kako bi osigurala da će se "kriptoimovina pratiti i identifikovati kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela".
I ministarstvo finansija SAD je preduzelo korake da spriječi nelegalnu upotrebu kriptovaluta.
Tagovi:
CBCG
Ripple
JAN3
Direkcija za kriptovalute i blokčejn
Uprava policije
Evropska komisija
Ethereum
Hjeong Do Kvon
Vitalik Buterin
Novak Svrkota
Milojko Spajić
Zdravko Krivokapić
Filip Karađorđević
Dritan Abazović
Filip Adžić
Boris Radović
Yong Hon Kon
Aleksandar Damjanović
Ratko Pantović
digitalne valute
digitalna valuta
Porto Montenegro
Stellar
Tether
Bitkoin
kriptovalute
blokčejn
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.