Profesori RGF: Rudnik Jadar ne bi značajno ugrozio životnu sredinu, tehnološka prerada nije naš domen rada

Rudnik litijuma u okviru projekta Jadar ne bi predstavljao značajnu opasnost po životnu okolinu, saglasni su profesori Rudarsko-geološkog fakulteta, Čedomir Beljić i Nikola Lilić, koji su radili na Studiji procjene uticaja na životnu okolinu, uz jasnu napomenu da taj projekat, osim dijela koji se odnosi na rudarske aktivnosti, podrazumijeva i tehnološku preradu, o čijim efektima nisu govorili, budući da ne spada u njihov delokrug rada.

Stučnjaci koji imaju dugogodišnja isustva sa studijama uvjereni su da se uz primjenu najviših standarda za zaštitu životne sredine uticajima može bezbjedno upravljati.

- Postoji dobra osnova da se izvede projekat koji, sa stanovišta ekologije i zaštite životne sredine, može da bude korektan, uspješan i bez incidenata. Ali, budimo pošteni, rudarstvo utiče na životnu sredinu, u manjoj ili većoj mjeri - kažu profesori, koji su u emisiji Pola sata Demostata govorili o mogućem uticaju rudnika na vode, vazduh, zemljište, poljoprivredu, biodiverzitet…

Na pitanje da li bi po životnu okolinu rudnik Jadar, zbog otpada, bio opasniji od drugih rudnika u Srbiji, odgovaraju da je svako ležište jedinstveno, neobnovljiv resurs i priča za sebe. Isti je odgovor i na pitanje da li stoje poređenja koja u srpskoj javnosti nerijetko čujemo - "ako litijum može da se kopa u Njemačkoj, može i u Srbiji".

Studije procjene uticaja, posebno kod kompleksnih projekata poput Jadra, rade timovi stručnjaka koji imaju potrebne kompetencije i profesionalnu odgovornost; nakon objavljivanja studije predviđena i javna rasprava, posle koje tehnička komisija resornog ministarstva daje predlog vladi da li da je prihvati ili ne.

Profesori ističu da je cijela procedura definisana zakonom i da javnost nije isključena, ali podsjećaju da je rad na Studiji procjene uticaja obustavljen kada je projekat zaustavljen i da je javnost ostala uskraćena za podatke iz nje.

- Od resornog ministarstva i Vlade Srbije se očekivalo da organizuju javnu raspravu i uključe sve stručne i meritorne institucije u zemlji iz oblasti rudarstva, inženjerstva, prirodnih nauka, kako bi se donijeli zaključci na osnovu kompetentne debate, iz koje ne bi bili isključeni ni građani - kažu.

Profesori navode da određena doza skepticizma i nepovjerenja u javnosti mora da postoji, ali da je upravo zato ministarstvo trebalo da organizuje stručnu raspravu, kako se ne bi napravila navijačka atmosfera po sistemu ko jače vikne.