Šta je Singapurska strategija koju za zemlje bivše Jugoslavije predlaže ekonomista Stiv Henki?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sklon je pretjerivanju kada priča o ekonomskom rastu Srbije koji nije loš, ali nije ni sjajan, rekao je u intervjuu za novi broj NIN-a ugledni svjetski ekonomista Stiv Henki. Sudbina Srbije, kako je Henki istakao, "vezana je za njen geografski položaj, jer je tačno na granici interesa velikih sila".

- Kako se ispostavilo, geografske i istorijske karakteristike Srbiju će, vjerovatno, ostaviti zarobljenu u velikoj igri geopolitike i nadvlačenju konopca između velikih sila. Najbolji put za bjekstvo je da slijedi kurs kojim je nedavno išla Indija. Za uspješno hodanje po tom konopcu potrebna je izuzetno kalibrisana i sofisticirana spoljna politika koja bi Srbima obezbijedila pravo izbora - rekao je Henki, bivši savjetnik Ronalda Regana u SAD-u, Ante Markovića u ekonomskim reformama u Srbiji i Mila Đukanovića u kreiranju ekonomske strategije Crne Gore.

Dodao je da, kako se ispostavilo, Indiji je to do danas pošlo za rukom, prije svega zahvaljujući vještinama koje posjeduje ministar spoljnih poslova Džaišankar.

Kada je riječ o privrednom rastu Srbije, Henki je rekao da je, zahvaljujući ekonomskim sankcijama, propisima EU i birokratiji, evropski ekonomski rast prilično anemičan, pa kada se uporedi skromni privredni rast Srbije sa anemičnim rastom Evrope, Srbija izgleda relativno snažno.

Henki je rekao da je, prema Hankeovom godišnjem indeksu bede (HAMI) za 2023. godinu, od 157 zemalja, Srbija zauzela 60. mjesto i u rangu je sa Sjevernom Makedonijom (54), Čileom (59), Kazahstanom (61), Crnom Gorom (62), Peruom (63) i Saudijskom Arabijom (64).

- Dakle, nije katastrofa, ali baš ni toliko dobro, jer je visoka nezaposlenost glavni faktor koji Srbiju vuče nadolje - ocijenio je Henki.

Na pitanje šta bi predložio državama nasljednicama bivše Jugoslavije ako bi ga pozvale da ih savjetuje, da li isto što je savjetovao i Antu Markovića, Henki je rekao da države nasljednice bivše Jugoslavije treba da usvoje ono što on zove Singapurska strategija.

- Singapur je stekao nezavisnost 1965. U to vrijeme bio je zaostao i siromašan. Prihod po glavi stanovnika te godine, prilagođen inflaciji, bio je otprilike jednak onom u siromašnim zemljama poput Srbije. Ali pri svom osnivanju, Singapur je imao vođu, Li Kuan Jua, koji je imao jasne ideje kako da modernizuje zemlju. Njegova Singapurska strategija je sadržala stabilan novac i odbio je da prihvati stranu pomoć, bilo koje vrste - rekao je Henki.

Naveo je da je jedan od elemenata Singapurske strategije težnja ka konkurentnim privatnim preduzećima iz zemalja "prvog svijeta", što je postignuto "lakim" oporezivanjem i regulacijom, zajedno sa potpuno otvorenom i slobodnom trgovinom.

Četvrti element u Singapurskoj strategiji bio je, kako je rekao, naglasak na ličnoj bezbjednosti, javnom redu i zaštiti privatne svojine, a peti i poslednji bila je "mala", transparentna vlada koja je izbjegavala složenost i "birokratiju".

- Da bi precizno sproveo strategiju, Singapur postavlja samo prvoklasne državne službenike i isplaćuje im prvoklasne plate. Danas, na primjer, godišnja plata ministra finansija Singapura premašuje 1 mil EUR. U zamjenu za ove visoke plate, Singapurska strategija zahtijeva da vlada vodi čvrst brod, bez otpada ili korupcije. Singapur se tako transformisao iz siromašne, jalove tačke na mapi u globalni finansijski centar i jednu od najbogatijih zemalja na svijetu - rekao je Henki.