Na jesen prve licence za izdavanje elektronskog novca u RS - Među zainteresovanima i banjalučko-zagrebačka firma

Republika Srpska usvojila je krajem prošle godine Zakon o elektronskom novcu, a Agencija za bankarstvo RS bi do kraja godine trebala izdati prve licence onima koji žele da ga obrću.

Jedan od prvih u redu je banjalučki biznismen Jelenko Lolić, koji ovo tržište "cilja" sa već razrađenim projektima iz Republike Srpske i Hrvatske.

Sa jedne strane, on je suvlasnik preduzeća Digital Money Transfer iz Banjaluke koje je razvilo aplikaciju "Lova", dok je na drugoj strani partner zagrebačkoj firmi Aircash koje već ima razrađeno tržište u cijeloj Evropi, a koja je početkom godine u Banjaluci otvorila kćerku firmu Aircash AC.

Predstavnici ovih firmi na konferenciji "DDays" u Banjaluci nisu krili da žele biti prvi koji će dobiti licencu za bavljenje ovim poslom, koji će, kako tvrde, donijeti brojne benefite kako krajnjim korisnicima, tako i državi.

Plan je ponuditi tržištu brze transfere novca, instant plaćanje i nižu proviziju od onih koje se sada obračunavaju u platnom prometu.

Osnivač platforme Aircash Hrvoje Ćosić kazao je da je nakon tržišta Slovenije, Njemačke, Rumunije i Austrije, plan osvajanje tržišta Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je zakon takav da oni koji se registruju u Republici Srpskoj mogu da otvore svoje predstavništvo u Federaciji BiH, koja ga nije usvojila.

Elektronski novac mogu da imaju i osobe bez računa u banci

Pričajući o istoriji ovog startapa, on je naveo kako je ideja bila brz prenos novca jer su međunarodni servisi bili skupi, spori i komplikovani.

Stvorena je aplikacija na kojoj korisnici mogu prebacivati svoj novac sa kartica i bankovnih računa na stotine hiljada prodajnih mjesta u Evropskoj uniji. Novac se može slati i drugim korisnicima, a mogu se plaćati i računi, putarine i slično.

- Mi radimo digitalizaciju gotovine koja je problematična kada je u opticaju. Kada dođe u digitalni oblik mi joj dajemo ime, prezime i sljedivost, pa ako se ukaže potreba, nadležni organi veoma lako mogu da mu uđu u trag - tvrdi Ćosić.

Slično priča i Boris Majstorović, direktor preduzeća Digital Money Transfer koje je razvilo aplikaciju "Lova", a koja ima oko 5.000 korisnika koji je svakodnevno koriste.

- Sa strane države, elektronski novac se jako jednostavno prati za razliku od keša. Država mora gurati priču da on zaživi jer bi se smanjio kriminalitet i pranje novca. Takođe, ljude koji nemaju, ili imaju organičen pristup bankama uvodimo u novčane tokove bez da moraju imati otvoren račun u banci - kaže Majstorović.

Dodaje da je do sada bilo teško ubijediti ljude da posluju sa nečim što nije regulisano. Bojali su se prevara i bili su nesigurni, ali je nakon što je formiran zakonski okvir otvoren prostor da se to mijenja.

-Najveći benefit od elektronskog novca imaju korisnici, stanovništvo, trgovci, a na kraju i država. Mi dobijamo slanje novca i plaćanje roba i usluga vrlo brzo i jednostavno što do sada nismo imali. Svi znamo kako platni promet kod nas funkcioniše, da je spor i zastario u odnosu na trendove u svijetu i Evropi. Takođe, tu je i instant plaćanje i dostupnost od 24 časa, sedam dana u sedmici i 365 dana uz nižu proviziju - pojasnio je on.

Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Srđan Šuput potvrdio je da je interesovanje za licence veliko te poručio da se Agencija kao regulator dobro pripremila.

Tako je, navodi on, zakonom obavezan osnivački kapital od 700.000 KM, a uređen je i sistem rukovođenja, upravljanja, interne kontrole i revizije, nadzora i izvještavanja.

- Zakon stupa na snagu polovinom ove godine, a Agencija sigurno neće čekati do kraja 2024. godine za usvajanje podzakonskih akata. Naši timovi intenzivno rade i već početkom četvrtog kvartala ove godine bi mogli izdati prve licence. Jako je važno da novac uđe u sistem i u tokove - poručio je Šuput koji je bio moderator panela "Krenulo je"- elektronski novac u Republici Srpskoj.

Pomoćnik ministra finansija RS Snježana Rudić rekla je da je bilo više motiva za donošenje Zakona o elektronskom novcu.

Prema njenim riječima nadležni su bili svjesni konteksta u kojem se živi, digitalizacije i virtuelne stvarnosti prema kojoj svi idu, gdje su se navike klijenata i korisnika promijenile i gdje su se pojavili novi obrasci ponašanja.

- Tu se trebalo intervenisati. Jedino konkurencija može da dovede do željenog cilja u ovoj sferi usluga, a to je bolja usluga i snižavanje cijene - rekla je ona.

Digital Money Transfer

Aircash AC

Agencija za bankarstvo RS

Ministarstvo finansija RS

Hrvoje Ćosić

aplikacija Lova

elektronski novac

digitalizacija novca

Zakon o elektronskom novcu RS

Boris Majstorović

praćenje novca

digitalna plaćanja

Srđan Šuput

licence za elektronski novac

Snježana Rudić

konferencija DDays