Bukilić: Digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti

Privrednici moraju više koristiti tehnologije u svom poslovanju kako bi unaprijedili poslovne procese, ocijenio je predsjednik Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija u Privrednoj komori, Branimir Bukilić i dodao da je digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti.

- Sa adekvatnim informacionim sistemom kompanije mogu unaprijediti svoje poslovne procese, ali ono što je najvažnije jeste da top menadžerima bude na raspolaganju pravovremena informacija u pravom trenutku. To ih čini bržim, boljim i konkurentnijim - rekao je Bukilić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da ukoliko nijesmo konkurentniji, doći će kompanije iz zemalja koje su digitalno pismenije.

- Danas je vrijeme brzine i to je ono što digitalna transformacija u potpunosti donosi. Moramo koristiti tehnologije. Sada je jedna nova era koja pored same digitalne transformacije uvodi i vještačku inteligenciju. Jednostavno moja je poruka za sve da to moramo koristiti i pronaći način na koji tehnologiju možemo najoptimalnije iskoristiti u svom poslovanju. Ključ uspeha jedne države je zdrava i konkurentna privreda - poručio je Bukilić.

On je rekao da je digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti, kao i da nam digitalne tehnologije omogućavaju da budemo na izvoru tačnih, kvalitetnih i pravovremenih informacija.

- Digitalna transformacija u privredi se obično sprovodi integralnim informacionim sistemima koji maltene centralizovano pokrivaju sve poslovne procese u kompanijama. Podaci koji se kreiraju uđu u neki sistem i onda kasnije u digitalnoj formi pomažu top menadžmentu da bude efikasniji i efektivniji jer će imati pravovremene i brze izvještaje, a opet pomaže u određenim poslovnim procesima samim izvršiocima da svoj posao kvalitetnije obavljaju - kazao je Bukilić.

On je naveo da je, takođe, važna digitalna transformacija i građana jer, kako je kazao, džaba digitalna transformacija u privredi i kreiranje elektronskih servisa za svoje korisnike, ako nemamo zapravo te korisnike.

- Moramo raditi na mijenjanju "mindseta" korisnika i da ih oslobodimo straha, da im zapravo pokažemo koliko je to lakše i brže - smatra Bukilić.

On je naveo da se digitalnom transformacijom određenih servisa u javnoj upravi omogućava građanima da ne čekaju u redu, na primjer u MUP-u.

Bukilić je kazao da imamo kroz nove lične karte primjer kako digitalna transformacija nije do kraja sprovedena kako treba.

- Preko dvije trećine građana već ima novu ličnu kartu, ali ako sprovedemo istraživanje koliko njih je zapravo aktivirao taj digitalni sertifikat i koliko građana zna da ga koristi i čemu to služi imate sigurno jedan mali procenat ljudi. Imali smo veliku investiciju, a svodi se na to da je ona zapravo ista kao ona prethodna koja nije imala čip, samo ima biometrijske podatke vizuelne - naveo je Bukilić.

On je objasnio da taj čip omogućava da građanin najracionalnije iskoristi svoje vrijeme i da ne mora da ide na šalter gdje će da izgubi dva do tri sata.

- Smatram da moramo na tome raditi. Evo sada je bio, na primjer, registar stvarnih vlasnika gdje je trebalo svako preduzeće, to jest građanin, koji je menadžer, da se prijavi. I ja sam kao izvršni direktor odgovoran da se prijavim i to sam to uradio s novom ličnom kratom - dodao je Bukilić.

On je, odgovarajući na pitanje koliko je skupa digitalna transformacija i ko to može da priušti, odgovorio da se danas tu ne priča o nekim velikim brojkama.

- Prije 10, 15 godina, ozbiljni informacioni sistemi su nosili ili su bili razvijani namjenski za određene kompanije, a namjenski razvoj bilo čega je nešto što košta dosta. Danas se to svodi na tipske informacione sisteme, koje možemo čak i zakupiti. Ne moramo ni investirati u ozbiljne informatičke platforme sa "cloud" tehnologijama ni u servere, već možemo koristiti cloud infrastrukturu, što značajno pojeftinjuje kompletan proces - objasnio je Bukilić.

Prema njegovim riječima, najvažnije je investirati u svoje ljude u kompanijama koji će iznijeti te procese digitalne transformacije i koji će znati da najbolje prilagode te nove informacione sisteme svom poslovanju.

-Svakako, savjetujem svih kompanijama da to ne rade sami, već da iznajme konsultante. Ovdje je potrebno da se stvori jedan novi mindset i da sve poslovne procese unaprijedimo, ubrzamo i da stvorimo ambijent da ti podaci koji nastaju u našim poslovnim procesima samo doživljaju određenu transformaciju da bi došli na kraju do izvještaja - naveo je Bukilić.

On je kazao da je i država, kroz program za podsticaj konkurentnosti privrede, prepoznala digitalnu transformaciju i digitalizaciju poslovnih procesa i da je jednostavno moguće doći do određenih subvencija.

Bukilić je, govoreći o saradnji sa Vladom, kazao da je prethodni period bio turbulentan od nekoliko vlada za veoma kratko vrijeme.

- Ono što mene zaista raduje je što su sve političke partije kroz predizborne kampanje isticale potrebu digitalne transformacije i ulaganja u digitalizaciju. Na nama je da zajedno partnerski sa donosiocima odluka napravimo da to ne budu samo puke fraze u predizbornim kampanjama, nego da zaista suštinski uđemo u realizaciju takvih projekata - smatra Bukilić.

On je ocijenio da je možda malo nezahvalno pričati o podršci Vlade za ICT sektor, koji bilježi rast iz godine u godinu.

- Kada imate jedan sektor privrede koji raste, maltene i samostalno, skoro bez ikakve podrške, onda sama ta riječ podrška možda čak djeluje iritirajuća ili ako to dođe u javnost, a znamo da imamo štrajkove metalaca, prosvjetnih radnika - rekao je Bukilić.

On je naveo da tom sektoru ne treba pomagati, ali da treba racionalnim razmišljanjem stvarati ambijent za brži rast.

- Svaka država, pa i naša, morala bi da se stara da ostvaruje ekonomski rast zbog svih globalnih dešavanja i da svojim građanima učini bolji i kvalitetni život. Iz tog razloga, ICT sektor je značajan potencijal i on može sa istim resursima da pravi značajno bolje rezultate - ocijenio je Bukilić.

On je naveo da su im u tome potrebni partneri, odnosno donosioci odluka.

Bukilić je najavio da su u Odboru udruženja za ICT PKCG kreirali okvir za unapređenje ICT sektora koji će ovih dana biti ponuđen donosiocima odluka na razmatranje.

- Jedna od jednostavnih stvari je da kroz javne nabavke, na primjer, napravimo neku varijantu preferencijalnog položaja domaćim kompanijama. Sve velike softverske infrastrukturne projekte u državi, kažem sve, ali 99 odsto vjerovatno, su radile kompanije sa strane. I mi u stvari imamo sad apsurd, gdje IT kompanije izvoze, da kažem grubo, ljude, a uvozimo gotove proizvode - naveo je Bukilić.

On je rekao da bi se tehnološke kompanije koje su proizvodno orjentisane i razvijaju svoj proizvod, a imaju autorska prava na njega, mogle osloboditi poreza i doprinosa, određenih taksi, poreza na dodatu vrijednost (PDV) ako reinvestiraju taj proizvod.

- Da na neki način, što manjim fiskalnim uticajem na budžet, zapravo se dolazi do neke pomoći ili preferencijalne pozicije, na primjer na tenderima, jer ako je neko oslobođen poreza i doprinosa, cijena koštanja proizvoda koju on pravi je jednostavno niža nego što je to, na primjer, stranim ponuđačima - objasnio je Bukilić.

On je naveo da je svega par mjeseci predsjednik Odbora udruženja ICT-a u PKCG i da su odmah pristupili kreiranju strategije i programa rada.

Bukilić je izvršni direktor kompanije Data Design koja je osmislila platformu Digitalni računovođa.

- Data Design je kompanija koja je osnovana 2010. godine, ali suštinski smo koleginica Ljiljana Zeković i ja krenuli 1. septembra 2014. godine što znači da nam je sad nekih deset godina postojanja na tržištu. Od kad smo pokrenuli kompaniju, mi smo se opredijelili da razvijamo upravo proizvode. I prvi od nekih proizvoda je Bus ticket 4 me, koji je i dan danas ozbiljna platforma za autobuski saobraćaj u Crnoj Gori, ali i na Balkanu, s preko 300 prevozničkih kompanija koji ga koriste - rekao je Bukilić.

On je podsjetio da su kasnije krenuli u eCommerce rješenja i iz toga shvatili da je Enterprise Resource Planning (ERP) softver za sveobuhvatno poslovanje kompanije ključ upravo digitalnoj transformaciji kompanija.

- Uglavnom smo bili fokusirani na neka srednja i veća preduzeća i to je bio ozbiljan software za neka veća preduzeća. I dan danas nam je to jedna vertikala. Međutim, pojavom elektronske fiskalizacije osjetili smo da je to jedan trenutak koji može da se iskoristi za digitalnu transformaciju mikro i malih biznisa i onda smo pokrenuli tu inovativnu franšizu Digitalni računovođa, koji obezbjeđuje korišćenje jednog ozbiljnog softvera i mikro i malim kompanijama i povezuje ih sa njihovim računovođama - rekao je Bukilić.

On je naveo da je ta frašiza Digitalni računovođa spoj tehnologije, softvera i "know-how" znanja poslovnih procesa, kako bi trebalo jedni i drugi da rade, da bi zapravo svi imali benefite.

- Kompanije imaju benefite tako što imaju dnevne informacije i maltene iz sistema znaju. Računovođa u ovom načinu rada radi dnevna knjiženja, i pored dnevnih knjiženja zapravo je 30% brži u svom radu. Tako da i računovođama u stvari dajemo 30% prostora da bolje zarade, a njihovim klijentima dajemo mogućnost da oni donose bolje i pravovremene odluke - objasnio je Bukilić.

On je naveo primjer da računovođa za nekog klijenta radi tekući posao, a taj klijent dva puta mjesečno dobija na e-mail predikciju tokova gotovine ili stanje gotovine kad treba da isplati plate, recimo, i to dobije desetak dana ranije.

- I on ima vremena da odradi neku naplatu. To je ono što sa čim se značajno olakšava privredi da se bori sa likvidnošću jer je to generalno najveći izazov malih privrednika - ocijenio je Bukilić.

Prema podacima Centralne banke (CBCG) početkom aprila je bilo 20,5 hiljada preduzeća sa blokiranim računima. U posljednjim mjesecima taj broj se povećava.

- Vidi se trend generalno povećanja blokiranih računa, u suštini, sa ovom povećanom inflacijom koja je u proteklom periodu. Inflacija najviše utiče u suštini na male igrače na tržištu, odnosno male kompanije. Statistika upravo govori o broju računa. To ne znači da je značajan procenat crnogorske privrede blokiran, ali da jesu zapravo oni koji su najviše na udaru, a mala, srednja i mikro preduzeća upravo jesu na udaru inflacije - naveo je Bukilić.

On je rekao da je njihova misija da doprinesu da boljim i pravovremenijim informacijama ti mali privrednici prevaziđu lakše te izazove.

- Izazov likvidnosti je suštinski problem za sve privrednike, a pogotovo za male biznise - dodao je Bukilić.

Bukilić je, na pitanje da li je crnogorsko IT tržište aktuelno u praćenju tehnoloških trendova, odgovorio da se sve globalne stvari koje se dešavaju na ICT tržištu prelivaju i na Crnu Goru.

- Mi se trudimo da ispratimo trendove u ICT-u. Generalno, globalni izazovi su prebrz rast. To je možda i najveći izazov s kojim se mi susrećemo odnosno druge privredne grane. Taj prebrz rast je potrebno ispratiti iz jedne male sredine, a ICT je uglavnom zasnovan na ljudskom potencijalu. To nam čini najveće izazove - kazao je Bukilić.

On je naveo da je drugi izazov upravo taj ljudski potencijal kojeg je sve manje i kojeg je potrebno napraviti, ali je pitanje kako obezbijediti rast.

- Možemo povećati kvalitet i to je nešto što uveliko radimo već - dodao je Bukilić.

On je ocijenio da izazovi u ICT sektoru nijesu nepremostivi, već da kvalitetnim i mudrim odlukama mogu zajednički da učine tehnologiju građanima dostupnijim i da je koriste što više za korisne stvari.

- Tehnologija je prisutna kod građana i to je nešto što svi znamo, ali trenutno je to trošenje vremena i kontra onoga za što mi želimo da se tehnologija koristi, a to je za unapređenje poslovanja, pojednostavljivanje određenih aktivnosti koje građani imaju i privreda - naveo je Bukilić.

On je rekao da kompanije iz ICT sektora stoje na raspolaganju i imaju dosta dobru saradnju sa donosiocima odluka i intenzivno komuniciraju.

- Sada ćemo to sigurno malo više intenzivirati kroz naše konferencije i okrugle stolove. Nadam se da ćemo zajedno doći do kvalitetnih rješenja koja mogu da učine da naš sektor postane kompenzacija uvoza softverskih rješenja i da naš sektor postane proizvođač softvera, koji bi kasnije bili predmet izvoza. Na taj način bi ICT, jedna od rijetkih privrednih grana koja ima taj potencijal izvoza, doprinio smanjivanju spoljnotrgovinskog deficita - zaključio je Bukilić.

PKCG nastavlja sa kampanjom "Snaga je u svima nama", koja je posvećena jačanju domaće privrede i privrednika. Misija PKCG za ovu kampanju je podizanje svijesti o važnosti crnogorske biznis zajednice, kroz pružanje podrške postojećim preduzetnicima i motivišući buduće liderke, lidere i mlade da se odvaže na preduzetničke korake.

PKCG, kao čvorište znanja i ekspertize, igra ključnu ulogu u pružanju kontinuirane podrške privredi i preduzetnicima.

Takođe, kampanja želi da afirmiše značaj i potencijal snažne sinergije među privrednicima, jer zajednički rad i razmjena znanja omogućavaju bolje razumijevanje izazova i prilika sa kojima se suočavaju. Ova povezanost doprinosi jačanju privredne zajednice, pomažući postojećim subjektima da ostvare bolje rezultate, dok istovremeno pruža podršku mladim i ambicioznim preduzetnicima u ostvarivanju njihovih ciljeva.

Kroz kontinuiranu podršku i promociju sinergije među privrednicima, kampanja Snaga je u svima nama nastavlja da oblikuje bolju budućnost za domaću privredu, stvarajući snažniju, održiviju i povezaniju zajednicu.