Drecun: Transformacija IRF-a u Razvojnu banku je na samom početku

Proces transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u razvojnu banku je na samom početku. Radi se na zakonu kojim treba da se uspostavi razvojna banka, kako je to slučaj u svim državama EU, kazao je u intervjuu za "Dan" novi predsjednik odbora direktora te državne institucije Predrag Drecun.

- U taj proces je uključeno više institucija i u ovom trenutku definišemo ulogu i zadatke svake od njih. Na krovu odlučivanja su Vlada i parlament. Sudeći po poboljšanoj efikasnosti parlamenta, mislim da proces može ići brže nego što je planirano. Sagledavamo i analiziramo sve inpute, pravne i tehničke, potrebne za ovaj proces. Ono što mogu reći je da Vlada zahtijeva maksimalnu operativnost i efikasnost, i IRF će biti maksimalno posvećen ovom projektu i zahtjevima Vlade - rekao je Drecun.

Govoreći o tome šta će transformacija u Razvojnu banku značiti za IRF, a šta za klijente, odnosno privrednike, Drecun je kazao da je razlika između fonda i banke načelno u strukturi izvora.

- Fond nema klasične pasivne poslove, a banka ima. I sadašnji fond može zadovoljiti razvojnu komponentu, ali transformacijom u banku dobija se kvalitet više na strani pasive, odnosno izvora. Dobićemo novi kvalitet u traženju stranih izvora, dostupnost domaćim izvorima novca biće povećana. Na primjer, svi državni depoziti mogli bi da završe u bilansima Razvojne banke. Razlika između komercijalnih banaka i razvojne banke je čak i statusnog nivoa. Razvojne banke se osnivaju posebnim zakonom, a sve komercijalne banke se osnivaju zakonom o bankama ili kreditnim institucijama. U zakonu o razvojnim bankama najčešće eksplicitno stoji da te banke nemaju profit kao primarni cilj djelovanja, što je bitna razlika u odnosu na komercijalne banke. U tom prostoru Razvojna banka će biti korektivni faktor tržišnim nesavršenostima koje determinišu komercijalne banke. To znači lakši pristup finansijskim sredstvima za naše preduzetnike - pojasnio je.

Drecun je kazao i da se redovni poslovu u IRF-u moraju odvijati nesmetano, te da trenutno analiziraju privrednu strukturu u cilju ažurne klasifikacije potencijalnih korisnika kredita IRF-a.

- Za godinu je otvoreno između devet i deset hiljada novih preduzeća. Uticaj nerezidenata je ogroman posljednjih godina. Imamo rast ekonomije generalno. Imamo smanjenu aktivnost komercijalnih banaka na podršci privredi. IRF ima izvora da podrži sve kvalitetne projekte, ali mogu reći da ima dosta prostora za poboljšanje kvaliteta poslovnih ideja. Dešava se da nam određeni grantovi ostanu neiskorišćeni jer nije bilo kvalitetnih ideja. Sve to sad pratimo. Mislim da smo za tri nedjelje, koliko djeluje nova uprava, prilično pokrenuli unutrašnje kapacitete IRF-a u pravcu proaktivne uloge u traženju plasmana. Krediti se obrađuju veoma savjesno do svakog detalja, što bi moglo da smeta korisniku, ali moramo razumjeti da IRF, u krajnjem, raspolaže državnim novcem, i to je ozbiljna odgovornost menadžmenta. Novi izvršni direktor IRF-a dolazi iz ozbiljne, svjetski poznate, korporativne strukture, i značajno se osjeća njegov doprinos u novim izazovima - naveo je.

Prema njegivim riječima, u IRF-u rade i analizi sa namjerom da vide opseg mogućeh smanjenja kamatnih stopa.

- Ne bih u ovom trenutku licitirao procentima, ali mogu reći da ćemo dati doprinos smanjenju kamatnih stopa. Čim budemo spremni, IRF će izaći u javnost sa tom informacijom.

Nedavno je Centralna banka pokrenula inicijatuvu za smanjenje kamata u komercijalnim bankama, koja je počela na limitiranom broju kreditnih proizvoda. Na pitanje šta je potrebno uraditi da bi se smanjile kamate na mnogo širem obimu kreditnih proizvoda, Drecun odgovara:

– CBCG nema direktne institucionalne alate da utiče na visinu kamatne stope, ona nije emisiona centralna banka. Crna Gora koristi euro (stranu valutu) kao zvanično sredstvo plaćanja, pa CBCG nema svoju referentnu kamatnu stopu. Kamatna stopa je uvijek posljedica stanja u ekonomiji. U prvom redu zavisi od količine novca. Ima tu još sijaset faktora, a među najvažnijim je i rizik zemlje. To znači da smanjivanje kamatne stope mora da bude zadatak svih kreatora privrednog ambijenta. Moja analitika crnogorske ekonomije, koju radim više od 20 godina, pokazuje da je spoljnotrgovinski deficit uzrok zaduženjima države, iako ponekad ne izgleda tako. Mi ponudu novca možemo da povećamo samo iz realnih izvora, ili drugačije kazano moramo realno zaraditi taj novac.