Nikolić o programu Evropa sad 2: Zabrinutost javnosti opravdana, nemamo jasnu sliku na koji način će sredstva biti obezbijeđena

Vlada je prošle sedmice konačno javnosti predstavila program Evropa sad 2. I dok kreatori ekonomske politike najavljuju prosperitet, više investicija i bolji standard, ekonomski stručnjaci upozoravaju na rastuću inflaciju i brojne manjkavosti najavljenih ekonomskih reformi.

O tome šta su prednosti a šta nedostaci i da li, kako prognoziraju pojedini ekonomski stručnjaci, Crnu Goru čeka "grčki scenario", za Portal Analitika govorio je izvršni direktor kompanije BI Consulting, Ratko Nikolić.

Osvrćući se na najavu da će prosječna plata od oktobra iznosti 1.000 EUR, Nikolić naglašava kako je pitanje da li je najavljeno povećanje zarada zbilja zarađeno ili se radi o direktivi koja je donesena pod pritiskom javnosti.

- Uticaj na državni budžet, kao i budžete lokalnih samouprava je sigurno značajano, s obzirom na to da je država značajan poslodavac, ali nijesam čuo da je objavljeno koliko će ovo povećanje plata opteretiti budžete i na koji način će taj povećani budžetski izdatak biti finansiran. Kod privatnih poslodavaca taj posao je složeniji, jer iz iskustva znamo da povećanje minimalnih zarada uvijek sa sobom nosi i usklađivanje ostalih zarada, tako da je u krajnjem taj trošak znatno veći - ističe Nikolić.

On očekuje i da će predstavnici poslovnih udruženja narednih dana izaći sa procjenom koliko će ovo direktivno povećanje zarada troškovno opteretiti privredu i koliko će privreda biti u stanju da najavljenu direktivu sprovede.

Nikolić je upitan i kako će se najavljene reforme odraziti na javne finansije, s obzirom na to da neki ekonomisti predviđaju njihov krah.

Sagovornik Analitike ističe da nakon prezentacije nacrta Fiskalne strategije nemamo jasnu sliku na koji način će potrebna sredstva biti obezbijeđena što je, kako kaže, i ključni osnov za iskazanu zabrinutost javnosti.

- Dijelim tu zabrinutost jer ne prepoznajem jasan i kontinualan izvor finansiranja ovako značajnih dodatnih budžetskih izdataka, a ni dovoljno osnova za prezentovani optimizam da će ekonomska aktivnost i dalje rasti dinamikom koja je potrebna da bi novi izdaci bili finansirani iz rasta budžetskih prihoda. Rast dohotka i investicija će sigurno dovesti do povećanja potrošnje i poslovne aktivnosti, ali nijesam siguran da to može biti u obimu koji bi generisao potrebni rast budžetkih prihoda - poručuje Nikolić.

Kako podsjeća, kao značajan izvor pominje se prihod od prodaja nelegalno stečene imovine.

- Koliko god taj potencijalni prihod bio izdašan i realno naplativ u dogledno vrijeme, to ipak po prirodi nije kontinualan, stabilan i predvidiv budžetski prihod na kom bi se mogle graditi dugoročne budžetske projekcije i dugoročno osloniti za finansiranje tekućih budžetskih izdataka. S obzirom na to da ostali potencijalni budžetski prihodi ili nijesu značajni ili se, kao na primjer prihod od markiranja goriva, ne mogu precizno predvidjeti, razumljiva je zabrinutost javnosti - ukazuje Nikolić.

Stava je da će Centralna banka (CBCG), koja, kako kaže, posjeduje sve potrebne resurse i mehanizme da detaljno i objektivno sagleda uticaj najavljenih mjera na stabilnost finansijskog sistema i ukupni privredni sistem, u svom mišljenju na predloženu Fiskalnu strategiju prepoznati sve ključne rizike i dati korisne preporuke donosiocima odluka, a time smanjiti zabrinutost zainteresovane javnosti.

- Jednostavno opisano, "grčki scenario" je situacija u kojoj državi treba novo zaduženje, a niko ne želi da joj pozajmi novac po razumnim uslovima jer je dužna puno više nego što ima kapacitet za vraćanje duga, odnosno jer troši više nego što zarađuje - pojašnjava Nikolić.

U toj situaciji, jedina adresa je, kako kaže Nikolić, Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je tu da pomogne, pod uslovima koji znače finansijsko ozdravljenje države, ali koji mogu biti bolni za građane.

- Da ne bismo došli u tu situaciju, treba voditi odgovornu politku budžetiranja prije svega kroz racionalizaciju potrošnje, a posebno je važno pažljivo slušati preporuke međunarodnih finansijskih institucija i sve ključne sistemske reforme raditi u tijesnoj saradnji sa njima - poručuje Nikolić.

Sagovornik Analitike komentarisao je i to što je Vlada predstavljajući fiskalnu strategiju navela da će te mjere uticati na stvarnje podsticajnog poslovnog ambijenta, na mikroekonomsku i fiskalnu stabilnost…

- Najava da neće biti promjena ključnih poreskih stopa, aktivnosti na planu digitalne transformacije, reforme institucija u cilju povećanja efikasnosti, mjere za uneprijeđenje konkurentnosti i smanjenje sive ekonomije i slične, značajno pogoduju poslovnom ambijentu i u tom smislu vjerujem da će biti snažno podržane od strane poslovne zajednice, ali i ukupne javnosti. Da li će ove namjere biti i realizovane u praksi, vidjećemo tokom realizacije strategije, a i kroz kretanje stepena zadovoljstva poslovnim ambijentom koje je, prema svim relevantnim anketama posljednjih godina u padu - ističe Nikolić.

Na ocjenu Vlade da će rezultat programa biti unapređenje životnog standarda, Nikolić poručuje da treba imati u vidu da je životni standard puno širi pojam nego što je samo nivo zarada.

- Rast životnog standarda je i ako neke rutinske administrativne obaveze možete bez dodatnih troškova obaviti od kuće, iz fotelje, preko telefona, kad ne morate da čekate u dugim redovima ispred šaltera, na temperature od 40 stepeni samo zato što nekom drugom šalteru javne uprave treba dostaviti "peti primjerak" kao dokaz o uplati. Životni standard je i osjećaj sigurnosti da ćete, redovno plaćajući doprinose za penzijsko osiguranja, jednog dana u trećem dobu moći da uživate sigurnu i dostojnu penziju bez osjećaja da vam je neko poklanja. Hoću da kažem da rezultate na polju povećanja životnog standarda treba mjeriti objektivnim mjerama, a ne samo nivoom zarade - poručuje Nikolić.

Ističe da nam iskustvo govori da povećana zarada u uslovima inflacije, ne znači nužno i povećanje realne kupovne moći u istoj mjeri, pa samim tim, kako dodaje, ni povećanje životnog standarda.

- Kada govorimo o uticaju povećanja dohotka na inflaciju, tu je i teorija i praksa vrlo jasna: rast dohotka je jedan od ključnih generatora inflacije, posebno u situaciji kad rast dohotka nije praćen većom produktivnošću i rastom ponude roba na tržištu. Potvrdu za ovo možete naći u svakom izvještaju monetarnh institucija širom svijeta, uključujući i Evropsku centralnu banku, koje su u posljednjih nekoliko godina vodile bitku sa inflacijom - ističe Nikolić.

Pojašnjava da veće zarade, dodatno pojačane porastom kreditiranja usljed veće kreditne sposobnosti, dovode do značajnog rasta agregatne tražnje u odnosu na ponudu roba na tržištu, što, ističe, neminovno dovodi do rasta cijena - inflacije.

- To je zakon tržišta, a trgovci koji posluju tržišno, ne mogu biti targetirani kao krivci za ovu vrstu inflacije. A osim uticaja tražnje, ovdje ćemo imati i uticaj na troškove, pošto bi realizacijom direktive o minimalnim zaradama došlo i do povećanja troškova bruto zarada, tako da je za očekivati i pritisak na cijene i sa troškove strane - poručuje Nikolić.

Podsjeća i da se ograničenja marži nijesu pokazala kao efikasna mjera.

- Kako zbog vrlo komplikovane kontrole, tako i iz razloga što dodatno slabe stranu ponude roba jer ograničene marže istiskuju male trgovce sa tržišta. S druge strane, zarade se finansiraju upravo iz trgovačke marže, tako da bi tu imali dupli udar. Robe na kojima trgovina ne bude isplativa, neće biti na policama… - pojašnjava Nikolić.

Adekvatan lijek za inflaciju tražnje, za koju Nikolić smatra da je kod nas dominantna, je, pojašnjava, u povećanju konkurentnosti koje se može postići stimulativnim mjerama na strani ponude roba, smanjenjem ulaznih barijera i uklanjanjem ograničenja u poslovanju, što dovodi nove igrače na tržište, povećava ponudu roba, čime se uspostavlja tržišna ravnoteža

- Osim uticaja tražnje, mi ćemo ovdje imati i uticaj na troškove, pošto bi ovom direktivom došlo i do povećanja troškova bruto zarada, tako da je za očekivati i pritisak na cijene i sa troškove strane. S toga, za očekivati je da će borbe protiv inflacije biti - poručuje Nikolić.

U prethodnom periodu govorilo se i o ukidanju Fonda PIO, na kraju smo dobili najavu smanjenja doprinosa za PIO i to na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto, i na teret poslodavca sa 5,5 na nula odsto. Najavili su i da će penzije od prvog kvartala 2025. biti veće od sedam do osam odsto. Nikolić pojašnjava i kako će sve te mjere uticati na održivost Fonda PIO.

- Selektivnim povećanjem isključivo minimalih penzija početkom godine, bez usklađivanja ostalih penzija, značajno je narušen postojeći model penzijskog sistema po kome iznos penzije direktno zavisi od iznosa uplata doprinosa tokom radnog vijeka. Sada, najavljenim smanjenjem doprinosa, kojim se značajno mijenja model finansiranja penzija, tako što se oko 50% troškova penzijskog sistema prebacuje na državni budžet, značajno bi se narušio koncept međugeneracijske solidarnosti na kom počiva naš penzioni sistem - ukazuje Nikolić.

Poručuje da se ovim mjerama model našeg penzionog sistema dramatično mijenja, pri čemu se, kako podvlači, još ne vidi jasna strategija i tok daljih reformi.

- Stručnjaci koji se bave ovom materijom znaju da penzioni sistemi ne trpe nagle i ishitrene promjene niti tu ima prostora za improvizacije i inovacije. Vrlo dobro su poznati do sada razvijeni modeli uspješnih penzionih sistema, a svaka promjena na njima znači strpljivo i temeljito analiziranje i sagledavanje mogućih rizika prije bilo kakve konkretne akcije. Imajući to u vidu, kao i značaj penzijskog sistema za stabilnost i socijalnu sigurnost, zabrinutost ukupne javnosti potpuno je razumljiva - kategoričan je Nikolić.

Pojašnjava i se da model finansiranja penzionog sistema iz tekućih prihoda budžeta u praksi pokazao kao manje stabilan, jer uspostavlja zavisnost od nivoa tekuće privredne aktivnosti.

- Takva pozicija u godinama krize i uslovima smanjenja naplate opštih poreza, može negativno uticati i ugroziti finansiranje penzionog sistema značajno više nego što to može biti slučaj kada se penzioni sistem finansira putem doprinosa na zarade zaposlenih - ističe Nikolić.

Pojašnjava da na ovaj način penzija više postaje socijalna kategorija koju obezbjeđuje, tj. daje Vlada, a gubi se kao odložena zarada koja je zarađena tokom radnog vijeka i odložena za potrošnju u trećem dobu.

Pojašnjava da se otvara i pitanje pravednosti među generacijama, jer će, kako kaže, sadašnje generacije polagati pravo na isti iznos penzije iako plaćaju 50% manje doprinose nego prethodne generacije…

- Najava ove promjene otvara mnoga pitanja i generalno izaziva nesigurnost u pogledu budućeg modela penzionog sistema, te očekujem da ovo bude tema koja će u narednom periodu biti razmatrana sa posebnom pažnjom - zaključuje Nikolić.