Nastavak radova u Đalovića pećini godinama na čekanju

Nekoliko godina čekamo nastavak radova na turističkoj valorizaciji Đalovića pećine. Prema podacima dobijenim u Opštini Bijelo Polje do sada je uloženo nešto više od 15 miliona eura i urađeno blizu 70 odsto projekta, navodi RTCG. Nedavno je završeno asfaltiranje prvog sloja asfalta kroz bjelopoljsku Bistricu i raspisan je tender za finalne radove na ovoj dionici dugoj osam kilometara. Još uvijek nisu završeni radovi na žičari, a opremanje unutrašnjosti pećine nije ni počelo. Zašto godinama čekamo nastavak radova i šta je potrebno da se jedan od najznačajnijih projekata na sjeveru Crne Gore dovede do kraja?

Ono što je Mont Everest za planine, to je Đalovića pećina za druge speleološke objekte, kažu stručnjaci. Od kada je otkrivena, krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, postoji ideja njene turističke valorizacije.

- Veoma kompleksan projekat vrijedan 24 mil EUR koji se sastoji iz šest faza. Put, voda, struja, vizitoring centar, žičara, odnosno gondola, i sama unutrašnjost, odnosno enterijer pećine - objašnjava šta je sve potrebno predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.

Radovi su zaustavljeni prije nekoliko godina iz dva razloga. Probijen je nov ulaz u pećinu bez dozvole, a te radove je izveo podizvođač kojeg je angažovala kompanija Volvox, kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine. Drugi razlog je devastacija ukrasa.

- On je imao dozvolu za radove ispred pećine, ali nikako nije imao dozvolu za probijanje novog ulaza u pećinu - kaže Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine

Novi otvor je probijen u februaru, u vrijeme hibernacije zaštićene vrste slijepih miševa, što je dovelo do uginuća određenog broja jedinki, kaže direktor Agencije.

Dodaje da je urađena procjena štete i podnesena krivična prijava protiv izvođača radova. Zelena evropska fondacija GEF će napraviti analizu trenutnog stanja na terenu na osnovu koje će Agencija odlučiti da li se projekat može nastaviti kako je planirano. Na potezu je nosilac projekta, odnosno nadležno ministarstvo.

- Mi čekamo dvije godine da nosilac projekta krene da radi, da dostavi Agenciji, ali evo još nismo dobili tu informaciju - navodi Gazdić.

Speleolog Željko Madžgalj, kaže da je ovo sada najgora moguća situacija.

- Imamo određene ekološke devastacije na terenu, nemamo turističku pećinu u upotrebi, a uložena su ogromna sredstva - smatra Madžgalj.

Žarko Ćetković iz Uprave kapitalnih projekata ističe da nastavak realizacije zavisi od nadležnog ministarstva, od Agencije za zaštitu životne sredine koja treba da da dozvolu da se nastavi sa radovima.

"Ja mislim da nije problem novac u ovom momentu nego upravo sinhronizovati sve poslove. Ko god da je na čelu tih ministarstava mora shvatiti značaj Đalovića pećine za razvoj sjevera. Bukvalno Bijelo Polje i sjever mogu živjeti od toga", poručuje Smolović.

U ovom trenutku nije jasno ko je nosilac projekta turističke valorizacije Đalovića pećine kažu naši sagovornici. Po završetku projekta očekuje se između 100 i 150 hiljada posjetilaca na godišnjem nivou.

Opština Bijelo Polje

Novi Volvox doo Podgorica

Agencija za zaštitu životne sredine Podgorica

Željko Madžgalj

Milan Gazdić

Petar Smolović

Đalovića pećina