Uvoz i niske cijene ugušili domaću proizvodnju

I dok u ministarstvu problematizuju usitnjenost proizvodnje i nedostatak kooperativa, poljoprivrednici se žale na niske otkupne cijene domaćih proizvoda i uvoz. Zbog toga većina ni ove sezone, kako kažu, nije uspjela da povrati uloženo, a kamoli da zaradi.

Dok većina osvježenje u ovim vrelim danima pronalazi u sočnim kriškama "kraljice slasti," jedan od najvećih proizvođača lubenice iz Malesije, Zef Dedvukaj, s gorčinom svodi račune ovogodišnje berbe, prenosi RTCG.

- 7-8 centi da nekome pričaš, to je katastrofa za kilo lubenice. Tu sam u gubitku 11 hiljada eura, to je minimum da ne računam svoj trud, svoju zemlju i mehanizaciju, samo računam ono što smo uložili - kaže on.

Sličnu računicu, kaže Dedvukaj, ima sigurno 70 odsto poljoprivrednih proizvođača. Iz ministarstva, s druge strane, tvrde da je u dogovoru s trgovcima najveći dio domaćih proizvoda otkupljen, ali da na cijene nijesu mogli da utiču.

- Ono što je definitivno problem je usitnjenost proizvodnje i nedostatak kooperativa. Primjera radi, za otkup poljoprivrednih proizvoda, što su nam naveli iz trgovačkih lanaca, ako je neophodno da idu na 5-6 lokacija, treba im dodatna radna snaga i to im poskupljuje samu cijenu proizvoda - kaže Miroslav Cimabaljević iz Ministarstva poljoprivrede.

Proizvođači tvrde da taj problem ne mogu da riješe sami, a iz ministarstva se pozivaju na zakonska ograničenja. Svi su ipak saglasni da je neophodna strategija šta i koliko treba da se proizvodi, da ne bismo kao i ove godine na tržištu imali višak lubenice, a manjak paradajza. I to nije sve.

- Što se neće organizovati da naprave 7-8 ili 10 komora u našem mjestu, kao što je teritorija Malesije? Evo sad je paprika 1,50, a do sada je bila 20 centi, isto tako pipun, isto tako krastavac. Umjesto da sad ta roba koja je bila višak u junu ili julu bude u komoru, pa da se sad uzme i dijeli i da se proširi i prodaje - kaže Dedvukaj.

Cimbaljević tvrdi da ministarstvo nema zakonsku osnovu i nije DOO da bi moglo da vrši otkup ili skladištenje ili bilo šta drugo.

- Mi imamo svakako mjeru za kooperative gdje finansijski podržavamo osnivanje tih kooperativa, i negdje je to način da se sami udruže - kaže Cimbaljević.

Dok se to ne desi, uvoz će kao i svake godine gušiti domaću proizvodnju, a sve troškove od njive do trpeze plaćaju krajnji kupci. U tom lancu profit uzimaju nakupci, distributeri i trgovci, dok znoj i trud proizvođača ostaje bez nagrade.

Sve ih to demotiviše da se bave poljoprivredom, pa poručuju.

- Ako se ovako bude nastavilo, ne pitaj za ovaj kraj. Kada ostanemo bez omladine, onda smo nigdje. A već smo na tom putu jer su nam sela poluprazna, a pod zasadima je svega 5 odsto obradivih površina - kaže Dedvukaj.

Kao posljedicu već godinama imamo to da se crnogorsko tržište od 650 hiljada stanovnika, u državi koja je proglašena ekološkom i pogodnom za razvoj poljoprivrede, umjesto na sopstvenu proizvodnju oslanja na uvoz.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore

Malesija

Miroslav Cimbaljević

Zef Dedvukaj

lubenice

proizvodnja lubenica

cijena lubenice

otkupne cijene