Berbu grožđa u Hercegovini prate temperaturni rekordi - Vinarije kupuju led za hlađenje mošta

Trganje kako se u Hercegovini tradicionalno zove berba vinskih sorti grožđa, uhvatila je zalet. Berbu prate pravi temperaturni rekordi 36 do 39 Celzijevih stepeni što je svojstveno ilindanskom čelopeku, a ne koncu avgusta, odnosno koncu klimatološkog ljeta. Za razjašnjenje ovogodišnje kampanje Večenji list je posjetio Vinariju Domano na Domanovićima kod Čapljine.

- Po datumu ovo je najranija berba grožđa na Dubravama u ovom stoljeću, odnosno u proteklih 25 godina. Prema zapisima koje imamo u vinariji, berba nikada nije krenula kao ove godine 26. avgusta. Bilo je berbi kada se žilavka za proizvodnju pjenušca počela brati zadnjeg dana u avgustu, to je bilo 2002. i 2007. U odnosu na prošlu godinu berba je počela šesnaest dana ranije. Mi prije nismo imali sortu šardone, ove godine svi se ravnamo po toj i drugim ranim sortama.

Grožđe ranih sorti je zrelo pa je berba morala krenuti, urod je koliko mi se čini nešto niži, ali su zato šećeri jako visoki. Proteklih dana uzimali smo uzorke žilavke, a u vinariju su nam svoje uzorke donosili i individualni proizvođači, uglavnom šećeri se kreću od 19 do 21 što je jako fino. Mislim da je žilavka spremna za berbu jer je odnos kiselina od 6,0 do 6,5 grama po litru. Ne znam koliki će urodi biti na kraju kampanje, hoće li to biti količine kao prošle godine, ali sigurno će kvalitet biti značajan - kaže ing. Palameta, pa na upit o berbi koja je u stvarnosti počela 31. jula u vinogradima na Plantaži u Ljubuškom, nastavlja:

- Kolege su to lijepo objasnile, riječ je o mladim nasadima, gdje je na trsu bio po jedan grozd. Da bi sačuvali lozu tamošnji vinari su se s pravom odlučili na berbu.

A jesu li ovdje moguće te noćne berbe?

- Kontaktirala sam kolegu Tonija Falaka iz Agroherca, kaže da oni počinju ujutro u 5.15 ili 5.30 sati, međutim kako su kod nas tereni jako daleko i uz to kameniti, noćna berba nije prikladna mada su uslovi povoljniji nego po danu. Mi se trudimo da berba krene bar od šest sati pa da se bere do podne, onda se to grožđe skladišti u hladnjačama i u hladnjačama dolazi do nas. U priliku ono što se ujutro ubere temperature grožđa su negdje oko 20, maksimalno do 25 stepeni, što nije katastrofalno za bijelo grožđe jer mi uspijemo da spustimo temperaturu mošta za desetak stepeni.

Večernji list je provjerio u ovoj vinariji šta je s ostalim sortama.

- Prema analizi naše blatine, ne znam kako je na terenu kod ostalih, parametri nisu odgovarajući za berbu grožđa, osim toga mi se svih ovih godina trudimo, čekamo da grožđe u potpunosti sazrije, da bude fenološki bude zrelo. Nisu parametri kod blatine loši za ovo doba, sigurno će i berba biti ranije bar za desetak do petnaest dana. Ako se ovakvim tempom nastavi brati i dnevne temperature budu visoke, a po noću bude malo hladnije, grožđe sigurno intenzivno zrije, možda će do 20. rujna berba u Hercegovini apsolutno završiti.

Žilavka skuplja od blatine

Urod, prošle godine je bio šarolik, veliki vinari uspjeli su sačuvati grožđe, dok veći broj individualnih vinogradara nije imao što brati. Kako je ove godine?

- Ova godina nije bila kišovita, ko je god imalo radio i pazio i zaštitu odradio na vrijeme, od sredine maja do početka jula, sigurno je uspio da sačuva lozu i grožđe i od pepelice i od plamenjače. Od ostalih faktora kvaliteta i kvantiteta, kvantitet je uglavnom u rezidbi ili kasnije u pljevidbi da se količina grožđa na taj način redukuje. E sad zavisi šta ko hoće, urod ili kvalitet.

Za kraj još dvije zanimljivosti, bijelo vino je zadnjih godina u trendu, pa je tražnja znatno veća nego za crnim, otud je i cijena bijelog grožđa viša nego crnog. Na Dubravama se žilavka cijeni od 2,0 do 2,5 KM, dok je crno grožđe od 1,5 do 2,0 KM.