OIE SRBIJA 2024: Regionu (ne) prijeti novi energetski kolaps, dalekovod Pljevlja-Lastva do juna, neophodna ulaganja u prenosne sisteme

EMS: Zahtjevi za priključenje sada su realniji

Odgovarajući na pitanje kako je EMS uspio da riješi veliki broj zahtjeva za priključenje, direktor Direkcije za razvoj Elektromreža Srbije Nebojša Vučinić istakao je da je temelje novog sistema uspostavila Uredba o uslovima isporuke i snabdijevanja električnom energijom koja je stupila na snagu u oktobru prošle godine. Da podsjetimo, prije donošenja uredbe, u postupku priključenja kod operatora prenosnog sistema EMS-a bilo je više od 20 GW zahtjeva vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Donošenjem nove uredbe, u prvom intervalu EMS je primio 51 zahtjev za priključenje, od čega su 42 solarne i vetroelektrane, a ostalo hidroelektrane, otkrio je Vučinić.

- Prethodnih 10 godina izradili smo nešto više od 30 studija priključenja, a u samo četiri mjeseca smo uspjeli da obradimo 51 studiju. Bankarske garancije dostavilo je 28 objekata snage 4000 MW što je preko 1500 MW/h. Očekivali smo manji broj, vidjećemo koliko će se projekata izgraditi - napominje Vučinić.

On je otkrio da je u drugom krugu podnošenja zahtjeva za studije priključenja, koji je počeo u septembru, apliciralo 14 objekata iz obnovljivih izvora snage 1300 MW. Rok za rješavanje ovih zahtjeva je 31.12.2024. godine.

- Zahtjevi su u prosjeku manji od 100 MW i djeluje da su realniji. U prethodnom krugu smo imali zahtjeve od 200, 300, pa i 700 MW - ističe Vučinić.

U Crnoj Gori zahtjevi za priključenje i do 500 MW

Ivan Asanović, izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema, podsjetio je da Crna Gora iz hidroelektrana dobija 60% struje, a TE Plevlja i dalje igra značajnu ulogu u energetskom miksu u kom se nalaze i dva vjetroparka: Krnovo i Možura.

Za razliku od Srbije, gdje su zahtjevi za priključenje sada mahom manji od 100 MW, takvih je u Crnoj Gori mali broj.

- Crna Gora ima puno zahtjeva za priključenje, 30-ak, i oni su prilično veliki, imamo zahtjeve za 200, 300 MW, ali i 400, 500 MW, mali je broj ispod 100 MW. Bankarske garancije još nisu uvedene, nismo tražili kao uslov od investitora da obezbijede baterije za skladištenje, ali ono na što smo mogli da utičemo je taksa za priključenje koja je prilično visoka, 1.000 EUR po MW na prenosnu mrežu 400 kV i 6000 EUR po megavatu na mrežu 110 kV. Na taj način smo pokušali da napravimo filter ozbiljnih projekata - istakao je Asanović.

Do juna će biti izgrađen dalekovod Pljevlja-Lastva

Govoreći o junskoj havariji kada je skoro cela Crna Gora ostala bez struje, a za njom i drugi delovi regiona, istakao je da je par stvari prethodilo regionalnom poremećaju.

- Dosta dalekovoda u regionu bilo je isključeno, pa je mreža bila prilično oslabljena. Sistem je doživio kolaps. Koliko je infrastruktura važna pokazuje naša procjena da do havarije ne bi došlo da smo imali završen dalekovod Pljevlja-Lastva. Prvi prioritet nam je zato završetak ovog dalekovoda, fali još jedan kilometar i nadamo se da će se to desiti do juna sledeće godine. Nijedna velika kompanija se neće priključiti na sistem dok se dalekovod ne izgradi - istakao je Asanović.

On je poručio da će istraga ENTSO-E, Evropske mreže operatera prenosnog sistema, čiji je Crna Gora punopravni član, pokazati koje konkretne metode treba uvesti, ali da je već sada jasno da regionalna saradnja mora biti na većem nivou nego sada i onda se ovi ispadi neće dešavati.

- U petogodišnjem planu smo opredijelili 200 mil EUR za razvoj mreže, dominantno za OIE, ali i druge potrebe. Podržani smo od strane međunarodnih finansijskih institucija, ali kad imate dobar mrežni projekat, naći ćete finansijera. Bez transmisije, nema tranzicije, kako kaže krilatica ENTSO-E - podsjeća Asanović.

Zašto u Srbiji nije bilo energetskog kolapsa

Vučinić je podsjetio da u Srbiji nije bila ugrožena sigurnost, da su uređaji za automatsku zaštitu od opterećenja reagovali i da je Srbija slala napon prema BiH i pružala podršku susjedima. Ipak, on napominje da je ENTSO-E objavio izvještaj koji pokazuje da se u narednom periodu može povećati broj situacija koje će dovesti do razdvajanja interkonekcija.

- To nije dobro jer ostrva koja tada nastaju mogu doći u problem stabilnosti frekvencije što znači da se u njima može dogoditi "blackout". Zato su neophodna ulaganja u prenosni sistem, kao i mjere kako bismo se zaštitili - istakao je Vučinić.

EPS: Do kraja 2026. godine 80% hidroelektrana biti obnovljeno

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dušan Živković složio se sa ocjenom da je dobra saradnja, uz planiranje, važna za opstanak cijelog sistema. Najavio je da će do kraja 2026. godine 80% hidroelektrana biti obnovljeno, a u narednih nekoliko godina kroz strateško partnerstvo EPS će u portfoliju imati 1 GW samobalansiranih solarnih elektrana, sa 200 MW baterijskog sistema za skladištenje električne energije.

- Sa svim projektima koje imamo, vidimo 2030. kao godinu u kojoj će se EPS u značajnoj mjeri dekarbonizovati i povećati udio OIE - poručio je.

Kako je istakao, osim izgradnje prvog vjetroparka Kostolac i solarne elektrane Petka, analiziraju se lokacije za nove OIE projekte, prije svega na zemljištu EPS i gde nije potrebna eksproprijacija, a to su uglavnom pepelišta termoelektrana.

Poručio je da projekat za izgradnju reverzibilne HE Bistrica ide planiranim tokom, a uskoro će biti završena studija o uticaju na zaštitu životne sredine.

Najveći izazov u EU je razvoj mreže

Na značaj regionalne saradnje ukazala je Eleni Karpantidou, članica upravnog odbora ENTSO-E, Evropske mreže operatera prenosnog sistema za električnu energiju, koja ima 40 članova iz 36 zemalja.

- Njegova uloga je da osigura koordinaciju elektroenergetske mreže koja sa više od 400 interkonektora povezuje skoro 600 miliona građana. Havarija u Crnoj Gori, kada je prekinuto snabdijevanje električnom energijom, pokazala je koliko je važna regionalna saradnja - istakla je.

Ona je poručila da je najveći izazov u EU razvoj mreže i prekogranične interkonekcije.

- Za sprovođenje akcionog plana za električnu mrežu Evropskoj uniji su potrebne investicije od više od 500 mlrd EUR - zaključila je.

Panel "Izazovi integracije OIE u elektroenergetski sistem - Srbija i region", održan prvog dana konferencije OIE SRBIJA 2024, moderirala je Danijela Isailović, menadžerka OIE Srbija, a posjetiocima se na početku obratio Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj konferencije OIE SRBIJA 2024, koja se održava četvrtu godinu zaredom u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije.

M. Dedić