Tri milijarde eura izgubljene na uvozu

Crna Gora je prošle godine izgubila 3 mlrd EUR svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), čak 42% njegove konačne vrijednosti, zbog deficita u robnoj razmjeni, a ukoliko se takva situacija nastavi, teško može i matematički da dođe do značajnog rasta BDP-a i standarda građana, pokazuju detalji obračuna BDP-a za 2023. godinu koji je objavila Uprava za statistiku Monstat. Na primjer, ukoliko bi se uvoz smanjio za jednu milijardu, što bi značilo da prosječno domaćinstvo troši mjesečno 200 EUR na domaće proizvode, to bi matematički značilo rast standarda za oko 15%.

Ukupan izvoz roba, koji se računa u strukturi BDP-a, lani je iznosio 716 mil EUR, dok je uvoz roba vrijedio 3,7 milijardi. Izvoz usluga u koje se računa prihod od stranih turista, informaciono-tehnoloških, finansijskih i drugih usluga, plaćenih iz inostranstva iznosio je 2,7 milijardi, dok je uvoz usluga vrijedio 1,07 milijardi.

Tako da je ukupan saldo izvoza i uvoza roba i usluga bio negativan i iznosio minus 1,3 mlrd EUR.

BDP po glavi stanovnika prošle godine je iznosio 11.000 EUR, dok je prosjek Evropske unije bio 38.000 EUR. Svjetska banka je prošle godine izračunala da bi standard građana Crne Gore (BDP po glavi stanovnika) mogao dostići prosjek EU za 25 godina, ukoliko bi svake godine imali rast ekonomije od četiri odsto.

Podaci Monstata za 2023. godinu pokazuju da je glavna stavka u obračunu crnogorskog BDP-a, potrošnja njegovih stanovnika i stranaca koji borave u Crnoj Gori, a ne proizvodnja i izvoz.

Ukupan BDP za prošlu godinu procijenjen je na 6,96 mlrd EUR, od čega potrošnja domaćinstava iznosi pet milijardi, što je 73% ukupne vrijednosti. U računici BDP-a nalazi se i potrošnja države od 1,24 milijarde, brutoinvesticije u osnovna sredstava od 1,36 milijardi, promjena vrijednosti zaliha za 555 miliona. Zatim se taj cijeli zbir umanji za deficit iz uvoza roba i usluga od 1,3 milijarde, i dobije se konačna vrijednost od nepunih sedam milijardi eura.

BDP je lani imao nominalni rast od 6,3%, dok se prema prognozama Vlade iz fiskalne strategije od naredne godine predviđa usporavanje rasta - pa će on u 2025. godini iznositi 4,8%, u 2026. biće 3,1%, a u 2027. godini 3,2%.

Podaci Monstata pokazuju da bi značajniji rast ekonomije mogao biti ako bi kod tri ključna dijela crnogorske ekonomije - trgovina, turizam i građevinarstvo, više novca ostajalo u Crnoj Gori, kroz smanjenje uvozne zavisnosti.

Prema proizvodnoj metodi obračuna BDP-a, najveći udio u BDP-u u prošloj godina imala je trgovina 13,7%, što je manje nego godinu ranije kada je udio vrijedio 14,4%. Druga stavka po veličini je industrija smještaja i ugostiteljskih usluga (osnovni turizam) sa 9,2%, dok je u 2022. taj procenat bio 7,7%.

Pad u učešću u BDP-u su imali poljoprivreda sa šest na 5,5 odsto, prerađivačka industrija sa 3,9 na 3,2%, građevinarstvo sa 3,9 na 3,2%... U periodu najvećih radova na izgradnji prve dionice auto-puta 2019. godine, građevinarstvo je činilo 6,4% BDP-a.

Prema podacima iz bruto vrijednosti ostvarenoj po sektorima, ukupni prihod u oblasti trgovine lani je iznosio 1,73 mlrd EUR, odnosno oko 250 miliona više nego godinu ranije. Međutim, u BDP se računa razlika između ovog iznosa i takozvane intermedijalne potrošnje koja predstavlja vrijednost dobara i usluga, upotrijebljenih kao inputi u procesu proizvodnje ili pružanja usluga.

Tako da je direktni učinak trgovine u BDP-u 952 mil EUR.

Ukupan prihod u djelatnostima pružanja usluga smještaja i ishrane lani je vrijedio 1,3 milijarde i bio je za 330 miliona veći nego u 2022. godini. Kada se oduzme vrijednost inputa, uticaj ove djelatnosti na konačni BDP je 642 mil EUR.

Ukupna potrošnja u oblasti građevinarstva lani je vrijedila 1,12 mlrd EUR i bila je neznatno za oko 80 miliona veća nego godinu ranije.

Međutim, s obzirom na visoku vrijednost inputa uticaj ove djelatnosti na BDP je bio svega 224 mil EUR.

Iznosi potrošnje u trgovini, turizmu i građevinarstvu su ukupno vrijedili 4,1 mlrd EUR, što ostavlja značajan prostor za rast BDP-a ukoliko bi se smanjila uvozna zavisnost, odnosno ako bi se u ovim djelanostima koristilo više domaćih proizvoda.

Crna Gora sada praktično nema domaću proizvodnju građevinskih materijala, pa se i velika većina od 1,1 mlrd EUR uložene u građevinarstvo prošle godine odnosi na uvoz materijala, ali i radnika. Odnosno oko 80 odsto ove investicije je odmah otišlo u inostranstvo kroz uvoz materijala i plaćanje inostrane radne snage.

Vrijednost 17 preostalih dionica auto-puteva i brzih cesti kroz Crnu Goru je procijenjena na 8 mlrd EUR. Te investicije prema procjenama Vlade čine značajan uticaj na rast BDP-a narednih godina.

Ukoliko bi do početka ovih velikih investicija ostala sadašnja situacija da Crna Gora ne proizvodi ništa od građevinskih materijala, njihov uticaj na rast ekonomije bio bi minoran.

Prilikom izgradnje prve dionice auto-puta samo su kamen i voda bili crnogorski, a sve ostalo se uvozilo, računajući i većinu radne snage. Crna Gora je nekada imala građevinsko željezo iz Željezare u Nikšiću, metalne konstrukcije iz Metalca i cement iz fabrike u Pljevljima, ali su sve te proizvodnje ugašene.

Iz preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, lani su se pohvalili da je 92%materijala koje ugrađuju u svoje dionice auto-puteva proizvedeno u toj državi. Što znači da ogroman dio novca za te investicije ostaje u državi i kruži, utičući time na rast ekonomije i uposlenosti.