Da li recesija vodi do rasprodaje njemačkih firmi?

Preuzimanje njemačkih kompanija, čak i onih u kojima njemački poreski obveznici još imaju udjela? Za mnoge posmatrače to je prirodan proces.

Karsten Brzeski, glavni ekonomista ING banke, smatra da su "ekonomska stagnacija i strukturne promjene prirodno praćeni preuzimanjima - bilo unutar zemlje, bilo spolja".

Štefan Kots, direktor Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu, formuliše to kratko: "Kompanije nemaju pasoš". On smatra da je "za blagostanje neke zemlje važniji kvalitet poslovnog okruženja, a ne nacionalnost vlasnika preduzeća". Kots takođe primećuje da "trend opadanja direktnih investicija u Njemačku dodatno ukazuje na slabosti poslovnog okruženja. Jaki privredni centri privlače strani kapital, kaže on, "dok investitori zaobilaze slabije".

Ulazak stranog kapitala na domaće tržište ne predstavlja problem, smatra Kots. Naprotiv:

- Ako strani investitori imaju bolje ideje o tome kako da iskoriste resurse u Njemačkoj, to će na kraju korist donijeti domaćim akterima kroz napredak u produktivnosti.

Već decenijima, još od 1980-ih, sve njemačke vlade obećavaju da će smanjiti birokratiju kako bi omogućile više investicija. Ništa od toga.

- Vidi se da se trude, ali se taj trud ne vidi na djelu - kaže Štefan Kots i dodaje da se "upravo s inicijativom za rast, ponovo stvara nova birokratija".

Ali, kada je riječ o birokratiji, za to nije odgovoran samo Berlin. Dio krivice snosi i Evropska unija.

- Posebno sa sve obimnijim izvještavanjem, od EU taksonomije, do regulative o lancima snabdijevanja, akteri na unutrašnjem tržištu sve više stoje jedni drugima na putu - kaže Kots.

Karsten Brzeski se slaže da je smanjenje birokratije pravi put, ali ističe da taj proces "još nije završen". On ima i konkretan zahtjev:

- Veoma hitno nam je potrebno više e-uprave. To bi ubrzalo smanjenje birokratije i ublažilo nedostatak stručne radne snage u mnogim institucijama.

Ministar privrede Habek istovremeno je zadužen i za zaštitu životne sredine. Evropska komisija u Briselu pokušava da pokaže "Zeleni put" ka budućnosti.

Međutim, dvojica stručnjaka s kojim je razgovarao DW ne vjeruju da ekološka politika može da pomogne privredi.

- Generalno, dekarbonizacija ne može da postane priča o rastu, jer politika dekarbonizacije pati od previše intervencionizma - kaže Štefan Kots.

Ekonomista iz ING-a Brzeski ima slično mišljenje:

- Koncentracija na zelene tehnologije do sada nije dovela dovoljno investicija. Bilo bi kratkovido sve staviti samo "na zeleno". Njemačka privreda je u poslednjih deset godina izgubila mnogo na konkurentnosti i sada je vrijeme da se to popravi.

Za Štefana Kotsa, ključ za povratak nemačke industrije na put rasta je njena konkurentnost. On, međutim, energično upozorava na akcionizam:

- Rast ne bi trebalo forsirati, već omogućiti.

Programi za podsticaj privrede nisu potrebni, smatra. Iako trenutna inicijativa za rast "pokazuje pravi smjer, ona ne može da donese preokret. Za to je potrebna temeljna promjena kursa, udaljavanje od intervencionističke industrijske politike i prelazak na politiku jačanja poslovnog okruženja".

Kots kategorički tvrdi da njemačka vlada ne bi trebalo da sprečava potencijalnu rasprodaju njemačkih firmi i upozorava od "protekcionizma kapitala". On ukazuje na tržišne zakone, prema kojima "preduzeća postaju kandidati za preuzimanje onda kada više nisu konkurentna".