Jača avio povezanost ključna, ali za veći broj linija potrebni i bolji aerodromi

Ljetnja sezona ove godine sudeći po podacima biće nešto malo lošija nego prošlogodišnja, a stari problemi loša avio povezanost i infrastruktura u koju treba ulagati su i dalje prisutni. Prema očekivanjima sagovornika emisije "Okvir" ostvarena je dobra sinergija resornih ministarstava i privrede, pa očekuju da se situacija promijeni na bolje od sljedeće sezone, ako politika ne umiješa prste.

Žarko Radulović ispred Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) ističe da je bila jedna teška sezona i da ne obećava mnogo bez obzira na postsezonu koja i dalje traje.

- Godina je od početka bila teška i nepredvidljiva. Predsezona je bila očajno loša, prvenstveno zbog avio nepovezanosti Crne Gore sa Evropom. Imali smo najkraći špic sezone do sada, svega 30 dana. Bio bih sretan ako bismo bili na nivou prošle godine, finansijski prije svega - kazao je Radulović.

Olivera Blagojević iz Ministarstva turizma ističe da postsezona obećava, ali statistika do sada pokazuje da smo negdje dobili, a negdje izgubili.

- U kolektivnom smještaju u glavnoj sezoni imamo povećanje 1,23% i u odnosu na broj noćenja negdje oko 3,8%. U ukupnom smještaju imamo blagi pad, 1,16%, u odnosu na prošlu godinu. Ukupni rezultat za sada je da je 1,5% lošiji za ovih prvih osam mjeseci - kazala je Blagojević.

Ukazala je da je avio povezanost bitna, ali mora se razmišljati na pojačanju infrastrukture, odnosno aerodromima koji će moći da opsluže veliki broj letova.

Poslanik Demokrata i član Odbora za turizam Momčilo Leković kaže da je sezona sasvim solidna. Podaci pokazuju da je zaključno sa avgustom registrovano preko dva miliona turista u individaulnim i kolektivnim smještajima što je ostvarenje 99% u odnosu na prošlu godinu, te 97% u odnosu na 2019.

- Što se tiče noćenja imali smo 12 miliona noćenja što je 94% u odnsu na isti period prethodne godine i rast od 4,6% u odnosu na 2019. Ti podaci pokazuju da smo na nivou prošle sezone. Predsezona je bila bolja, a čini se da će biti i postsezona - kazao je Leković.

Podaci od Aerodroma CG, kako dodaje, pokazuju da je od januara do 6. oktobra opslužili skoro 2,5 miliona putnika, što je skoro 16% više u odnosu na isti period 2023. i 7% više u odnosu na 2019. koja je bila rekordna. Prostora ima za napredak, ali treba imati u vidu geopolitičku situaciju, inflaciju i kod nas i u Evropi.

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović, naglašava da treba gledati prihodnu stranu, te da podaci jesu takvi kakve su sagovornici iznijeli. Ono što je uočljivo je da kolektivni smještaj - hoteli, hosteli i kampovi, ostvaruju odlične rezultate, ali problem je i traži ozbiljan tretman, individualni smještaj koji je kod nas dominantan.

- Recimo na budvanskoj rivijeri privatni smještaj dominantan je sa 84%, svega 14 do 16 je kolektivni ili hotelski. To nije dobro, jer moramo turizam da baziramo na hotelima sa četiri i pet zvjezdica ukoliko želimo da privolimo visokoplatežne turiste - objašnjava Golubović.

Marijana Stanić iz Ministarstva saobraćaja kaže da rade na projektima kako bi poboljšali povezanost Crne Gore.

- Nažalost loša odluka prošle vlade o subvencijama lou kosterima doprinijela je lošoj avio povezanosti, ostali smo na minimum tih linija. Radimo na uvođenju novih, biće Madrid, zadržali smo destinacije Izmir i Ankara i tokom zimske sezone, u pregovorima smo za još neke linije ka Portugalu - kazala je Stanić.

Kazala je da se mora voditi računa o nacionalnom avio prevozniku. U planu je obnavljanje flote. Odluka o gašenju MA je u tom momentu djelovala kao dobra, ali možda je moglo da se to obavi na drugi način.

Radulović: Wizz Air i EasyJet će najvjerovatnije da se vrate

Radulović ističe da je avio povezanost ključna i da je problem sa lou kost prevoznicima svakako taksa od 1,5 euro po putniku koja recimo na hiljadu putnika ispadne velika.

- Izvjesno je da Ryanair neće skoro, malo su nas podcijenili kao destinaciju i previše traže, ali Wizz Air i EasyJet najvjerovatnije će da se vrate. Ostvarena je dobra sinergija Aerodroma i resornog ministarstva i čestitke onome koje je doveo novog direktora ACG Roka Tolića. Ministarstvo saobraćaja se uključilo jako dobro, imate kompetentnog čovjeka i ljude u resoru koji žele da se uključe i to mi daje nadu da će to da uspije - kazao je Radulović.

Problem je, prema njegovom mišljenju, loše stanje aerodroma koji su u tehnološkom smislu na nivou 1984. godine.

- Postoji dobra volja i mogućnosti da se to popravi, ali zakoni i regulative, investicije i javne nabavke to mogu da uspore i da to ne bude završeno do iduće godine. Moja sugestija je da se formira jedan tim koji bi koordinirao taj proces nabavke i implementacije nove opreme, da bi uspjeli da to završimo do kraja marta i početka sezone. Moj strah je da politika to ne poremeti - kazao je Radulović.

Protiv je davanja u koncesiju Aerodoma CG i ako već to žele onda, kaže, treba pojačati promet, pa sa tih pozicija nuditi koncesiju, a ne sada kada je letova manje nego ranije.

Golubović je naglasio da mu nije jasno zašto nešto što može relativno brzo da se revitalizuje i donese profit državi, kao što su aerodromi, želi da se da u koncesiju. I plaže su takođe jedan takav resurs, pa se i one daju u zakup. Pitanje je da li država opredjeljuje novac za obnovu aerodroma ili sve ide u puteve.

Stanić je kazala da država nije odustala od davanja Aerodroma u koncesiju, nastavlja se druga faza. Došlo je do promjene u tenderskoj komisiji i očekuje da sljedeće nedjelje počne sa radom.

- Ostale su tri kompanije, jedna je odustala. Nadamo se da ćemo početkom naredne godine imati neki izvještaj o ponuđačima, ali nije strašno i da država preuzme aerodrome, evo vidjećemo šta se nudi - kaže Stanić.

Dodaje i da aerodrom u Tirani i Nikola Tesla u Beogradu su dati u koncesiju, te da postoje razni modeli koncesija i treba napravi razliku između privatizacije i koncesije.

Leković kaže da sve odluke treba donositi u interesu države. Ova vlada će trajati do 2027. pa će konačno ljudi u ministarstvima i odborima moći da se posvete svom poslu i to će sigurno pomoći.

Što se tiče podizanja PDV-a u turizmu Blagojević je naglasila da je ministarka Simonida Kordić izuzela mišljenje prilikom donošenja te odluke na Vladi i da svako ko poznaje hotelsko poslovanje zna da će to imati posljedice na poslovanje hotelijera. Razumije da je procjena bila smanjiti namete za zaposlene, a da će se tek vidjeti kako će se to balansirati.

Albanija samo u avgustu imala veći broj dolazaka nego Crna Gora u prvih osam mjeseci

Golubović je upoređujući stanje u turizmu kod nas i u Albaniji u perspektivi od 20 godina, kazao da je u broju turističkih dolazaka Albanija imala pola miliona 2005, a sada 8,5. Po pitanju međunarodnih dolazaka 2022. Crna Gora je imali 2,2 miliona dolazaka, a Albanija 7,5 miliona.

- Albanija je 2023. bila svrstana globalno u top četiri destinacije po porastu broja dolazaka. Albanija je u avgustu ove godine ostvarila 2,16 miliona međunarodnih dolazaka, a Crna Gora za ovih osam mjeseci 2,13 miliona dolazaka, što znači da oni za mjesec dana generišu broj dolazaka kao mi za osam mjeseci. To sve pokazuje koliko je Albanija ozbiljna turistička destinacija i koliko planski radi da dođe do ovih podataka. Da smo radili kako je trebalo, onda bi možda i naši aerodromi mogli da budu kao i ovaj u Albaniji - kazao je Golubović.

Blagojević ističe da Albanija nije nama smetnja, već može samo da bude podstrek.