Model javno-privatnog partnerstva ključna prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore

Javno-privatno partnerstvo može biti ključna prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore. Kad je riječ o razvoju ovogo modela, naša zemlja je posebno fokusirana na male projekte koji se jednostanije pripremaju i realizuju i koji pružaju širok prostor za učešće malog i srednjeg biznisa.

To je poručeno sa panela "JPP kao prilika za infrastrukturni razvoj Crne Gore", koji su održani u okviru druge regionalne konfrencije o javno privatnom partnerstvu, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore, SIGMA-e i Ministarstva finansija.

Direktorica Agencije za investicije Crne Gore Snežana Đurović, kazala je da su u toj agenciji u protekle dvije godine radili na promociji javno-privatnog partnerstva.

- Održavamo stalnu komunikaciju i podižemo nivo svijesti i razumijevanja o tome šta znači projekat javno-privatnog partnerstva, uz važnost unapređenja javnih usluga i koristi za građane, kao i podsticanja privatnog sektora da uvodi savremene tehnologije, inovativne pristupe, modernizaciju, smanjenje troškova i obezbjeđivanje visokog kvaliteta usluga u periodu od 20 do 30 godina, koliko traje jedan ugovor u okviru ovog zakona - podsjetila je Đurović.

Ukazala je da su od 2020. godine do danas izdali jedno pozitivno mišljenje na projekat javno-privatnog partnerstva - obnova i izgradnja Lokande na Cetinju.

- Najveći izazov su operativni kapaciteti. Javni sektor treba jasno da identifikuje svoje ciljeve i potrebe, koje projekte javne infrastrukture može implementirati ovim modelom. U početnoj fazi identifikacije i analize već se suočavamo s izazovima. Radimo zajedno na njihovom prevazilaženju, i verujem da ćemo uskoro preći taj stepenik - rekla je Đurović.

Istakla je da rade i na obukama kako bi podigli nivo kapaciteta u lokalnim samoupravama, gdje javno-privatno partnerstvo može dati najbolje rezultate, prepoznavanjem projekata koji bi se mogli sprovesti kroz ovaj model i doprinijeti razvoju lokalnih zajednica, otvaranju novih radnih mjesta.

- Jedan od ključnih ciljeva je povezivanje svih aktera, otvoreno razgovaranje o potrebama javnog sektora i motivisanje privatnog sektora da se uključi u ovu vrstu saradnje, uz uključivanje međunarodnih finansijskih institucija koje nam mogu pomoći ne samo sredstvima već i boljim finansijskim rješenjima - navela je Đurović.

Direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić, kazala je da Crnoj Gori nedostaje javna infrastruktura, navodeći da je to pitanje kojem su svi posvećeni sa nivoa vlasti da se riješi.

- Izgrađena infrastruktura, bez obzira koji izvori finansiranja bili, sjutra povlači ogromne troškove održavanja. Imamo određene objekte javne infrastukture koje smo izgradili iz javnog budžeta države, koje dajemo na upravljanje lokalnom nivou vlasti. Naša poruka je bila da pokušamo te troškove da smanjimo i da vidimo kako nam JPP može pomoći - navela je Jovetić.

Istakla je da su posebno fokusirani na male projekte JPP, koji se kako je kazala, jednostanije pripremaju, realizuju i koji pružaju širok prostor za učešće malog i srednjeg biznisa.

- To je šansa Crne Gore i to je šansa za razvoj takvih projekata, dominantno na lokalnom novou - navela je Jovetić.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić istakla je da kroz model javno-privatnog partnerstva vidi mogućnost da se suočimo sa nekim izazovima ekonomije.

- Prije svega, to su infrastrukturni projekti. Saglasni smo da nedostatak adekvatne infrastrukture - putne, željezničke, avio infrastrukture - predstavlja prepreku za dalji rast konkurentnosti naše ekonomije, te upravo tu vidimo priliku za realizaciju prvih projekata u ovom segmentu - navela je Drakić.

Prema njenim riječima, uloga privatnog sektora je veoma značajna jer vjeruje da će privatni sektor koristiti svoje resurse i kasnije upravljati tim projektima, a na drugoj strani pronaći načine da ostvari profitabilnost.

- Osim toga, ovakvi projekti donose nova radna mjesta, što je od koristi za obje strane u ovom poslu - dodala je Drakić.

Napomenula je da ne treba razmišljati samo o velikim projektima, jer je struktura naše privrede takva da se kroz model javno-privatnog partnerstva mogu realizovati i manji projekti.

- Prema našem zakonu, to su projekti do pet miliona eura, što otvara brojne mogućnosti za kompanije koje se mogu fokusirati na projekte kao što su efikasno upravljanje studentskim domovima, otkup i reciklaža otpada. U oblasti zaštite životne sredine takođe postoji mnogo projekata koji bi mogli biti interesantni za privatni sektor - navela je Drakić.

Istakla je da bi Privredna komora mogla pomoći u predočavanju prednosti ovakvog modela poslovanja i mogućnosti koje nudi zakon o javno-privatnom partnerstvu.

Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, Mišela Manojlović, kazala je da JPP nije novi koncept u Crnoj Gori, podsjećajući da su ga opštine koristile još od 2000. godine.

- U ovom okviru, privatni sektor je odigrao važnu ulogu u pružanju usluga kroz javne tendere - navela je Manojlović.

Ukazala je na primjer uspješnih projekata, kao što je izgradnja tržnog centra i projekti javne rasvjete, koji su omogućili privatnim investitorima da ulože sredstva u infrastrukturu dok su opštine zadržale nadležnost.

- Trenutna situacija je zaustavila mnoge investicije u sektoru JPP, što je rezultiralo propuštenim prilikama i negativnim uticajem na ekonomski razvoj i depopulaciju sjevernog dijela Crne Gore - rekla je Manojlović.

Rekla je da postoji nada da će opštine početi intenzivnije koristiti JPP, posebno u okviru svojih strateških planova razvoja.

- Ključni uslovi za uspjeh su brže i efikasnije donošenje odluka, kao i izrada detaljnih planskih dokumenata - navela je Manojlović.

Izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), Marko Miročević, kazao je da postoji interesovanje američkih investitora za ulaganje u investiticije u Crnoj Gori.

- Američke kompanije donose nove tehnologije, novi način rada i nove prakse, imaju principe zaštite životne sredine i brige o zajednici. To je sve bitno jer bi to moglo biti prepoznato kroz projekte o JPP. Pristustvo američkih kompanija bi bilo veće ukoliko bi proces odabira kriterijuma koje ponuđači moraju da zadovolje uvaži njihove principe - naveo je Miročević.

Istakao je da je neophodno precizno identifikovati projekte od strateškog značaja koje država želi da realizuje.