Izgradnja Veljeg brda koštala bi 3,5 mlrd EUR - Polovina ukupnog BDP-a Crne Gore

Izgradnja cijelog novog naselja na Veljem brdu mogla bi da iznosi 3,5 mlrd EUR, ako bi bila tehnički moguća. Cijena same izgradnje kvadrata stana na Veljem brdu ili bilo kojoj drugoj lokaciji u Podgorici teoretski može biti 1.000 EUR, ako bi investitor bio oslobođen svih ostalih troškova komunalija, zemljišta. Ako bi imao unaprijed izgrađenu svu infrastrukturu na placu prije početka izgradnje bez ikakvog njegovog troška i ako se koristio građevinski materijal, sanitarije i drvenariju prosječnog ili nižeg kvaliteta, kazao je sagovornik Vijesti iz građevinskog sektora na pitanje koliko bi mogla koštati izgradnja cijelog projekta i kvadrata stana.

On navodi da je u animaciji projekta, kojeg su prošle sedmice predstavili premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja Slaven Radulović, navedeno da bi bruto površina svih stambenih i poslovnih objekata iznosila 2,66 miliona kvadrata, kao i da bi to u neto površini iznosilo oko 2,2 miliona kvadrata, odnosno oko 1,1 milion kvadrata stambenog i isto toliko poslovnog prostora.

- Kada pomnožimo tu površinu sa predviđenom cijenom od 1.000 EUR, dobijamo cifru od 1,1 mlrd EUR samo za izgradnju tih stambenih objekata. Izgradnja nestambenih objekata mogla bi prosječno koštati za oko 50% više odnosno, oko 1,7 milijardi. U naseljima u Podgorici troškovi izgradnje infrastrukture čine oko 15% troškova izgradnje objekta, što bi na ovu ukupnu neto površinu iznosilo oko 400 mil EUR, ali s obzirom da je ovdje riječ o naselju koje bi bilo na oko 200 do 250 metara većoj nadmorskoj visini od Podgorice, da se pominju dva jezera na vrhu brda, sportski tereni, konjički klub, veliki tržni i poslovni centri, radna mjesta za 25.000 ljudi, realnije je da izgradnja komunalne infrastrukture bude makar za 50% skuplja. Odnosno da izgradnja cijelog naselja, sa svim objektima, infrastrukturom i kompletnim uređenjem košta najmanje oko 3,5 mlrd EUR - kazao je sagovornik Vijesti.

Tako da bi izgradnja ovog naselja, veličine grada Bara, koštala koliko iznosi polovina ukupnog BDP-a Crne Gore od 7 mlrd EUR.

Troškovi, kako je pojasnio, same izgradnje stambene zgrade, bez troškova komunalija, zemljišta, garaža, infrastrukture, finansijskih rashoda, troškova projektne dokumentacije i priključaka i kada bi se koristili najjeftiniji materijali, sanitarna oprema, stolarija i bez bilo kakve zarade graditelja, sada ne mogu biti niži od 700 EUR po neto kvadratu korisne površine stana, a sa prosječnim kvalitetom materijala iznose oko 900 EUR.

On navodi da cijena izgradnje kvadrata stana zavisi i od velikog broj drugih faktora, među kojima su spratnost, da li je potreban i kakav lift, da li je potrebna i koje snage dodatna pumpe za povećanje pritiska vode na višim spratovima, da li su parking mjesta u garaži unutar zgrade ili na klasičnom parkingu ispred zgrade, kakav je predviđen krov, da li investitor gradi iz sopstvenih sredstava ili od kredita iz banke.

- Kada bismo imali glavni projekat naselja i projekte svakog objekta pojedinačno, mogli bi se približno izračunati troškovi izgradnje. Te projekte, u najkraćim mogućim rokovima, mogli bi imati tek godinu ili godinu i po, nakon što se usvoji DUP, a prije toga je potrebno promijeniti prostorne planove. Sama izgradnja najmanje zgrade sa jednim ulazom, četiri sprata, koja bi imala do 20 stanova ne bi mogla biti završena u roku kraćem od deset mjeseci, uz uslov da je na njenom placu prethodno završena i spremna sva infrastruktura - kazao je sagovornik Vijesti.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Vijestima je zvanično rečeno da je rukovoditeljka izmjene PUP-a Podgorica Aleksdandra Tošić Jokić radila dodatnu analizu planske organizacije i korišćenja prostora od 923 hektara, radnog naziva Projekat Velje brdo.

- Javnosti je poznato da su u toku su aktivnosti na izradi Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koje su započete još 2018. godine. U skladu sa aktuelnom legislativom, izradom planskog dokumenta rukovodi rukovodilac izrade koga određuje Vlada i koji određuje stručni tim pa je, sledstveno tome, Vlada odredila Aleksandru Tošić Jokić, dipl.ing.arh za rukovodioca Izmjena PUP-a Glavnog grada Podgorice, avgusta 2018. godine. Tokom javne rasprave po nacrtu ovog planskog dokumenta date su primjedbe, predlozi i sugestije, sadržinskog i proceduralnog karaktera koje upućuju na neophodnost ponovne javne rasprave po Nacrtu plana. Budući da će se po ovom planskom dokumentu sprovesti ponovna javna rasprava, a imajući u vidu da se izmjena Plana vrši za cjelokupnu teritoriju Glavnog grada - rukovodilac izrade Aleksandra Tošić Jokić sačinila je dodatnu analizu planske organizacije i korišćenja prostora od 923 ha, radnog naziva Projekat Velje brdo. Animacija projekta pripremljena je od strane rukovoditeljke izrade i stručnog tima koji učestvuje u izradi PUP-a - odgovoreno je iz Ministarstva prostornog planiranja na pitanje ko je pripremao prezentaciju projekta.

Oni navode da je polazeći od činjenice da je Glavni grad centar od državnog značaja, procijenjeno da je potrebno politiku urbanizacije učiniti primjerenom činjenici da u njemu živi oko 90% podstanara na nivou države, odnosno riješiti stambeno pitanje za oko 42.000 lica.

- S druge strane, potrebno je stvoriti preduslove za racionalno i namjensko korišćenje prostora Veljeg brda i definisati pravce razvoja Glavnog grada u skladu sa principima održivog razvoja. Važno je istaći da ovdje radi o inicijalnoj analizi, koji će se dodatno razraditi uz smjernice organa za tehničke uslove (zaštita životne sredine, saobraćaj, turizma, energetike, vodovod, elektronske komunikacije..), nakon čega će se sprovesti javna rasprava i pripremiti Predloga plana, koji će se uputiti Vladi radi donošenja, a koje je planirano do kraja 2024. Donošenjem ovih izmjena stvoriće se planski preduslovi za realizaciju Projekta Velje brdo, budući da će se izmjenama dati direktne smjernice za izgradnju objekata, a postojeća LSL će se staviti van snage - kazali su u ovom resoru, dodajući da Vlada nije i neće donositi posebnu odluku za projekat Velje brdo, već će ovo pitanje biti uređeno planskim dokumentom, u skladu sa Zakonom.

Iz kabineta premijera nije odgovoreno na pitanja Vijesti kolika je vrijednost projekata Velje brdo, iz kojih će se sredstava finansirati i koliko novca je u budžetu za narednu godinu planirano za ova projekat, kao i da li je, imajući u vidu da projekat zahtijeva gradnju velike infrastrukture, realno da sve bude završeno sredinom 2026. godine kako je premijer najavio.

Prije tri dana u intervjuu na TV Prva, Milojko Spajić je kazao da se zahvaljuje ministru Radunoviću što je "samo za dva mjeseca mandata uspio da pronađe lokaciju" za ovaj projekat.

- Radićemo projekat i iz kapitalnog budžeta, koristićemo i privatno javno partnerstvo u nekim slučajevima, imaćemo i razvojnu banku, upravo je zbog toga bitno da se zakon o njoj što prije usvoji u našem parlamentu, i na taj način ćemo uz garanciju države imati jedno gotovo rješenje za građane koji neće morati da strahuju da li će dobiti kredit od privatnih banaka - kazao je tada Spajić na pitanje o tome kako će se finansirati projekat i da li će građani moći da založe te stanove kako bi dobili kredit za njihovu kupovinu.