Rebec 2023: Moderna gradnja mora biti održiva i zelena - Budućnost donosi izazove kako sa što manje resursa dobiti što bolju građevinu

Zelena agenda u gradnji prije nekoliko godina nije bila toliko aktuelna, a danas predstavlja jednu od važnijih komponenti u ovoj oblasti. Kako sa što manje sredstava izgraditi što bolju građevinu i koristiti lokalne resurse bila bi početna tačka na putu promjena kad je moderna gradnja u pitanju, moglo se čuti na panelu razvoj urbanizma i vizije arhitekture u okviru koneferencije Rebec 2023.

Prema riječima Ijana Bogla (Ian Bogle) iz londonske kompanije Bogle Architects, u vremenu u kom živimo cilj je razviti što savršeniji projekat sa stanovišta održivosti sa što manje resursa.

- Mislim da gradove moramo učiniti zelenijim da bi se ljudi osjećali bolje. Kad se ljudi osjećaju bolje onda se i dešavaju bolje stvari. Naša kompanija radi na različitim lokacijama i zemljama u kojima važe različita pravila. Imamo primjer Praga gdje su standardi izgradnje veoma strogi, dok u Londonu možemo graditi koliko želimo - pojasnio je Bogle.

Uloga arhitekte u modernom svijetu koji nosi potpuno novi način življenja i promjenu navika može biti veoma značajna, istaknuto je na panelu.

- Uloga arhitekture je da služi planeti, korisnicima, ali bitna stvar je i da arhitektura nije tu da bi samo zadovoljila naše potrebe, pa da time uništimo budućnost naše djece. Kao arhitekte moramo holistički da sagledamo i višedisciplinarno prilazimo projektima kako bismo napravili najbolji održivi proizvod koji će ostati tu za generacije koje dolaze - istakao je u svom izlaganju Alexander Marjanović iz kompanije Reardon Smith Architects, London.

Govoreći o održivosti u arhitekturi i gradnji, Marjanović je dodao da je grupa ljudi jača od pojedinca i da bi možda dobro kad bi arhitekte razmjenjivale iskustva u cilju unapređenja svijeta.

- To je pitanje etičkog i neetičkog pristupa. Korisnici su ti koji sve više diktiraju na koji način će se nešto raditi. Svakako imam optimističan pogled na budućnost. Moramo da ujedinimo gradove i prirodu. Takođe, mislim da je važno napomenuti i to da sa svakom obnovljenom zgradom čuvamo ogromnu energiju i to moramo imati u vidu kad razmišljamo o karbonskom otisku, posebno kad je beton u pitanju. Imamo veliki broj primjera prenamjene građevine koji su se sjajno pokazali i takvi projekti bi mogli biti sve zastupljeniji u gradnju u godinama koje dolaze - pojasnio je on.

Prema riječima Marka Fenwicka, arhitekte pomažu da se uz pomoć više analitičkih uloga razvijaju zgrade i gradovi.

- Kroz istoriju smo imali dosta i dobrih i loših primjera. Gradimo gradove ne samo za nas nego i za našu djecu. Mislim da gradovi moraju biti fokusirani na ljude uz održivost kao obavezu - istakao je on i dodao da je dobra određena doza opreza kad je globalni urbanizam u pitanju i kao dobar primjer naveo Savski trg u Beogradu, jer se tu pokazalo kako je moguće od stanice napraviti bolje mjesto sa zelenilom i prostorom za odmor ljudi.

- U različitim gradovima postoje različito regulisana pravila gradnje, tako u Madridu imate veom striktna pravila. Jasno je definisano gde će biti zelena gradnja. Zato smatram da urbana struktura budućih gradova mora biti dizajnirana - dodao je on i naglasio da njegova kompanija radi i projekat nacionalnog stadiona u Beogradu koji će u okviru kompleksa imati veliki broj stabala.

Prema rečima Milutina Folića osnivača i vlasnika kompanije Sillage između investitora se razvila takva klima koja liči na takmičenje jer se svi trude da pomjere granice.

- Početna tačka bi bila ta da razvijate vrijednosti koje uvijek stavljaju javni interes iznad ličnog. Mislim da nam je kao društvu i naciji potrebna zrelost kako bismo shvatili da je javni interese iznad svih naših pojedinačnih interesa. Na kraju dana, to je i naš interes, da nam svima bude bolje, da živimo u lepšim gradovima. Čak i da ste najbogatiji čovjek na svijetu, trebate da shvatite da najvažnija stvar na svijetu nije pomjeranje planina. Arhitekte pod uticajem klijenata pomeraju te granice, ne da bi dobili najbolji proizvod, nego da zadovolje želje svog klijenta. Mislim da to nekada trebamo odbiti i pokazati snagu da kažemo "ne", a do tada bi jedina rješenja po meni bila stroga pravila gradnje - istakao je Folić.

Kako je rekao sa jedne strane nam je potreban talenat, kako bismo sa klijentom mogli da komuniciramo i pokažemo mu da, ako građevina ima manju površinu može dobiti na vrijednosti primjenom dobrih ideja.

- Ne trebamo da budemo uplašeni da tražimo pomoć od kolega arhitekata koji znaju više jer ta saradnja može dovesti do zaista dobrih rješenja - pojasnio je on.

Takmičenja su najbolji način da se nađe neko rješenje. Loša strana takmičenja je što učesnici nemaju priliku da razgovaraju lijentom, niti mogu čuti njegove želje, pa sve rade napamet.

- Prošlog mjeseca sam bio sudija u jednom takvom takmičenju. Izabrali smo pobedničko rješenje, ali i drugo i treće mjesto za slučaj da se prvo rješenje ne dopadne klijentu - ističe Bogle.

- Moj utisak u poslednje vrijeme je da kupci bivaju sve više obrazovani ali i razmaženi kad su u pitanju uslovi življenja. Ljudi su sve manje spremni da plate čak i jeftiniju nekretninu u sredini koja nije po njihovim standardima i nema visok kvalitet života. Ukoliko nema igrališta za djecu i ostalih pratećih sadržaja, zelenila, ljudi više neće da kupuju - ističe Folić.

Kako kaže, budućnost će biti obojena veoma visokim očekivanjima od strane kupaca. Zato smatra da će svi parametri biti mnogo unapređeni. Polovična rješenja jednostavno neće imati šansu na tržištu.

- Nedavno smo radili na jendom masterplanu i klijent je želeo da u projektu primijenimo pasivan način održivosti. Da pozicioniramo zgradu, okrenemo je pod određenim uglom zbog svjetlosti, postavimo vodu gdje treba, rastinje koje je karakteristično za ovo geografsko područje i mislim da su takva pametna rješenja i održiva. Samo je potrebno razmišljati i učiti - zaključio je Folić.