Novčana restitucija odložena do decembra 2018. godine - Vlada predložila izmene Zakona o vraćanju oduzete imovine

Vlada Srbije predložila je da se novčano obeštećenje vlasnicima oduzete imovine odloži sa 1. januara 2015. na decembar 2018. godine.

Izmenama Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, koji je na dnevnom redu sednice Skupštine Srbije koja je danas počela, predviđeno je da se rok za emisiju obveznica po osnovu izmene propisa produži do 15. decembra 2017. godine, a početak isplate do 15. decembra 2018.

Isplata tih obveznica za restituciju, kako je predloženo, trajala bi 12 godina, umesto sada predviđenih 15 godina.

Za obeštećenje će biti opredeljen iznos od 2 mlrd EUR, uz pripadajuće kamate za sve korisnike od 2%, obračunate od 15. decembra 2017. do rokova dospeća obveznica, osim za vlasnike starije od 65 godina.

Precizira se da će rok dospeća za obveznice isplaćenje osobama starijim od 65 godina biti 10 godina, a za vlasnike oduzete imovine starije od 70 godina obveznice dospevaju u roku od pet godina.

Predloženo je da ukupno obeštećenje po vlasniku oduzete imovine može biti najviše 500.000 EUR. Isto ograničenje, na 500.000 EUR, važi i u slučaju da jedan vlasnik ostvaruje pravo po osnovu oduzete imovine više bivših vlasnika.

Izmenama se predviđa da osnovne elemente obveznica, iznos emisije, kao i uslove distribucije naplate obveznica, Vlada Srbije na predlog Ministarstva finansija, uradi do 20. juna 2017, umesto kao što je sad predviđeno do 31. decembra 2014.

Početak isplate akontacija starim vlasnicima se, prema predlogu izmena Zakona o restituciji, odlaže za dve godine, sa 31. marta 2015. na 31. mart 2017. godine.

Država će bespovratnu akontaciju starim vlasnicima isplaćivati na osnovu pravosnažnog rešenja o utvrđivanju obeštećenja u iznosu od 10% od utvrđenog iznosa. Za iznos isplaćene akontacije biće umanjena vrednost obveznica koje pripadaju tom vlasniku.

U obrazlozenju predloga izmena Zakona se navodi da je predloženo da rok koji Vlada Srbije ima da utvrdi koeficijent za obeštećenje bude produžen za još dve godine, jer je najveći broj zahteva podnet u ovoj godini.

- Kako je najveći broj zahteva podnet u 2014. i to više od 45.000 zahteva, što sa zahtevima podnetim u 2012. i 2013. iznosi više od 74.000 zahteva, smatramo opravdanim produženje roka (sa tri na pet godina) od početka podnošenja zahteva - navodi se u Predlogu izmena Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju.