DEJAN TUFEGDŽIĆ (Sinteza Invest): Za razvoj srpskog tržišta kapitala nedostaju novi instrumenti i jasnija regulativa

(Dejan Tufegdžić)

Srpsko tržište kapitala je perspektivno, ali ono što mu nedostaje da bi se razvijalo su novi instrumenti i jasnija i razvijenija regulativa. Kako ističe Dejan Tufegdžić iz Brokersko-dilerskog društva "Sinteza Invest", neophodna je veća aktivnost države u procesu donošenja kako novih, tako i menjanju već postojećih zakona, ali i što brže okončanje privatizacije, kako bi se napravila jasna strategija razvoja tržista kapitala i postavile adekvatne norme za njegovo unapređenje.

Prema rečima Dejana Tufegdžića, postojeće stanje dovodi fondove i brokersko-dilerska društva u stanje zabune, jer neprecizna regulativa dozvoljava različita i subjektivna tumačenja.

- Izmenama Zakona o tržištu hartija od vrednosti, pre svega, brokersko-dilerskim društvima se mora omogućiti vođenje novčanih računa klijenata preko posebnog računa brokersko-dilerskog društva, zato što je to osnova za primanje zbirnih naloga za trgovanje. Bez zbirnih naloga brokersko-dilerska društva nemaju mogućnost da ispravno pružaju usluge vođenja portfolia za svoje klijente, jer klijente dovode u neravnopravan položaj putem redosleda ispostavljanja naloga. A to je samo jedna u nizu neophodnih izmena– objašnjava Tufegdžić.

Kako navodi Tufegdžić, naše tržište kapitala se plaši vanberzanskog trgovanja iako je ono u svetu i najrazvijenije, jer smanjuje troškove i prodavaca i kupaca akcija.

- U razvijenim zemljama se ogroman broj transakcija obavi na vanberzanskom tržištu. Naše tržište još zakonski ne podržava zaključivanje bilo kakve transakcije van berze između dva klijenta u okviru iste brokerske kuće. Da pojednostavim, ukoliko jedan klijent želi da proda akcije drugom klijentu u okviru iste brokerske kuće to ne može da uradi bez posredstva neke banke i Beogradske berze, a time im se samo uvećavaju troškovi. Zašto? Zato što brokerima nije omogućeno da za svoje klijente saldiraju transakcije u okviru brokerske kuće i to van berzanskog trgovanja – objašnjava Tufegdžić.

Kao jedan od osnivača društva za upravljanje investicionim fondovima "Focus Invest", Tufegdžić navodi i da bi po hitnom postupku trebalo menjati i neke članove Zakona o investicionim fondovima, koji, kako navodi, sadrži niz kontradiktornosti i nelogičnosti.

- Na primer, član 6 Zakona o investicionim fondovima kaže da osnivači društva i povezana lica nemaju pravo da ulažu u fondove kojima društvo upravlja. To ne piše ni u jednom zakonu u svetu. Jedino što postoji i praktikuje se u svetu je da osnivači i povezana lica nemaju pravo da ulažu u akcije, tj. kapital firmi sa kojima su povezani . Krajnje je logično i zakonski ispravno da osnivači društva za upravljanje investicionim fondovima imaju prava da ulažu u fondove kojima društvo upravlja, te i da visina takvih ulaganja osnivača često i pokazuje njihova očekivanja u vezi uspeha fonda – navodi Tufegdžić i poručuje građanima da što više štednju ulažu u fondove, jer je to jedan od najbezbednijih načina ulaganja novca jer novcem upravljaju profesionalci . Za razliku od ulaganja u banku, gde je cilj banke da vam očuva vrednost novca, ulaganje u fondove može doneti i vrlo značajne profite.

- Ulaganje kapitala na berzi takođe pomaže domaćoj privredi. Ako cela štednja ide u banku, onda je priča o tržištu kapitala u Srbiji osuđena na propast, a to automatski čitavu privredu povlači nazad. Jer, preduzeća koja uglavnom koriste sredstva sa tržišta kapitala su prinuđena da uzimaju sredstva od banaka , koja uvek imaju cenu, dok sredstva sa tržišta kapitala imaju očekivanja u pogledu poslovanja preduzeća i ostvarivanja kapitalne dobiti od ulaganja. Tako akcionari preduzeća snose rizik shodno svom ulogu. Banke ne snose ovu vrstu rizika i u tom slučaju imamo jačanje banaka i slabljenja preduzeća. Stvaraju se jake banke koje imaju vlasnike van granica Srbije i, postavlja se pitanje, čiju mi privredu u stvari jačamo – završava Tufegdžić.