Više od 20% tržišta kafe u Srbiji u sivoj zoni - Akcizne markice kao jedno od rešenja

Proizvođači kafe već izvesno vreme upozoravaju na nelojalnu konkurenciju, odnosno šverc sirove kafe koji, kako se procenjuje, "zauzima" više od 20% tržišta, odnosno 5.000 tona godišnje. Kako ističu, država je usled toga na gubitku od milijardu dinara godišnje.

Generalni direktor strateškog poslovnog područja kafa Atlantic grupe, u okviru koje posluje i Grand kafa, Andrej Bele, rekao je Tanjugu da je ta kompanija još pre skoro tri godine pokrenula inicijativu za uvođenje akciznih markica na kesicama proizvoda, kako bi se izborili sa sivim tržištem.

Akcizne markice bi bile potvrda da je proizvođač ispoštovao legalan proces uvoza i platio dažbine državi, ali isto tako i prošao sve kontrole kvaliteta. Bele ističe da kompanija samo po osnovu plaćanja carine i akciza na uvoz sirove kafe godišnje uplati oko 11 mil EUR u republički budžet.

- Kao vodeći proizvođač kafe u regionu smatramo da bi trebalo zajedno sa državom da nađemo najoptimalnije rešenje u borbi protiv sive ekonomije, jer je to u zajedničkom interesu. Zato smo pokrenuli inicijativu za uvođenje akciznih markica na kafu, jer smatramo da je to dobar način da počne da se uvodi red na tržištu – i stiče on.

Sada kad je država sama pokrenula inicijativu da se krene u borbu protiv sive ekonomije, proizvođači veruju da će se u narednim godinama više angažovati na pronalaženju najboljeg rešenja i spremni su da budu sagovornik u svim procesima u tom cilju, naveo je Bele.

On je kao primer naveo Bosnu i Hercegovinu, gde je ubrzo nakon uvođenja akciznih markica šverc kafe opao i do 30%, kao i broj sumnjivih pržioničara. To samo potvrđuje da, bez obzira na nisku kupovnu moć, potrošač za svoj novac koji sve teže izdvaja, želi da ostvari svoje pravo na kvalitet.

Procene pokazuju da je na srpskom tržištu oko 24.000 tona kafe godišnje, a da je procenat sivog tržišta oko 20%.

Prema podacima kompanije Strauss Adriatic, u okviru koje su Don Cafe i C kafa, šverc kafe se intenzivirao nakon 2012. godine i procenjeno je da čini oko 20 do 25% tržišta, odnosno 5.000 tona godišnje.

Još jedan od bitnih problema sa kojima se suočavaju svi legalni uvoznici i proizvođači kafe je dodavanje raznih surogata u tradicionalnu kafu i to što se oni uopšte ili neadekvatno ne deklarišu. Cilj dodavanja surogata je da se proizvod učini jeftinijim i samim tim cenovno prijemčivijim za potrošače na štetu kvaliteta.

- O švercu sirove kafe nije se toliko govorilo sve dok se nije pojavio zabrinjavajući podatak da legalni uvoz sirove kafe značajno opada iz godine u godinu, dok istovremeno raste šverc sirove kafe – kaže za Tanjug generalni direktor kompanije Strauss Adriatic Siniša Daničić i ističe da se Srbija od svih zemalja u regionu najviše suočava sa ovim problemom, zbog čega je potrebna reakcija države.