Otvara se "Plato ilegala" - da li je knjižarstvo u krizi?

Knjižara na "Platou", u zgradi Filozofskog fakulteta u Beogradu, proširiće se i na donji nivo, a novi prostor biće otvoren u aprilu. Iz sadašnje knjižare direktno će se silaziti u novu knjižaru čiji će naziv biti "Plato ilegala", kako saznaje "Politika". Površina te knjižare biće ista kao i površina postojeće, i u njoj će biti zastupljena kompletna domaća izdavačka produkcija, kao i strane knjige. U knjižari "Ilegala" postojaće i klupski deo, mobilna bina sa gledalištem, gde će se održavati različiti programi, od književnih večeri, tribina, projekcija filmova, muzičkih nastupa, do univerzitetskih predavanja, izložbi... Kako još za "Politiku" kažu u "Platou", budući da će se nova knjižara nalaziti u suterenu Filozofskog fakulteta, njen naziv i koncept biće određeni tako da okupe oko sebe mlade ljude "kao i sve slobodoumne duhove koji imaju snagu da menjaju društvo".

Za naše uslove neobična je i vest da će se lanac "Plato Books" knjižara proširiti nauštrb firme koja se bavila prodajom tehničke robe (do sada je bilo uglavnom obrnuto), i to u Subotici. Naime, ova knjižara proširiće se uskoro i na susedni prostor, koji je ostao upražnjen usled gašenja pomenute firme.

Primer uspešnog knjižarskog lanca "u cvatu" je i lanac knjižara "Delfi", čija je najveća "prodavnica knjiga" u beogradskom Studentskom kulturnom centru, gde se takođe prodaju knjige svih izdavača.

Ipak, drugi veliki knjižarski lanac – IPS-ov "Mamut", ne posluje naročito uspešno, i zbog dugovanja izdavačima njegova ponuda knjiga ipak je nešto oskudnija, manje raznovrsna. Dejan Pantović, direktor IPS-a razloge za loše stanje u knjižarstvu, koje je nazvao "branšom u krizi", nalazi i u opadanju kupovne moći, u manjoj ponudi izdavača, kao i u stalnoj nelojalnoj konkurenciji uličnih i drugih božićno-uskršnjih sajmova (na kojima se pojavljuju prodavci koji ne trpe nikakav rizik, a kupe tržišni udeo).

– Nekoliko knjižara zatvorili smo i u boljim vremenima zbog nerentabilnosti; zatvorene su "Mamutove" knjižare u tržnim centrima "Vero" i "Rodić", kao i ona u suterenu Beoizloga - kaže za "Politiku" Dejan Pantović.

Kada je reč o optužbama koje mu ovih dana upućuju štrajkači iz "Prosvete", čiji je kupac upravo "IPS Medija II", a u vezi sa tim što prodaje deo "Prosvetine" imovine kako bi izmirio dugovanja, Pantović objašnjava da je takav potez neophodan zbog umanjenja dugova načinjenih pre privatizacije ove izdavačke kuće.

Kada govorimo o nestanku velikih knjižara (Nolitove "Pavle Bihali", Jugoslovenska knjiga, Bigz…), kao i gašenju nekada velikih izdavača ("Rada", "Bigza", "Nolita"…) možda i nismo svesni toga u kolikoj meri treba da govorimo o nestanku izdanja koja su u nekim privatizacijskim trvenjima doslovno bačena, propala.

O uzrocima nestajanja knjižara i knjiga razgovaramo sa Aleksandrom Drakulićem, predsednikom Grupacije za knjižarstvo, pri Privrednoj komori Srbije. Kao prvi od razloga za loš položaj knjižara Drakulić navodi popuste na cenu knjiga onih izdavača koji imaju sopstvene knjižare (dok se njihove knjige u drugima prodaju po višoj ceni), a zatim i beskrajni sajmovi knjiga.

– Knjiga nije sezonski proizvod, u normalnim uslovima knjiga se kupuje preko cele godine. Sa druge strane, veliki deo stanovnika knjigu vidi samo preko televizije. Kod nas se manje govori o načinu na koji će knjiga doći do kupca. Ako čitalac u svom gradu ima knjižaru, onda je njena ponuda opet svojevrsni problem, kaže Drakulić, navodeći sasvim suprotan primer popularizacije knjige u Sloveniji, čije Ministarstvo kulture ima godišnje izdvojeno pola miliona evra da plaća kulturne događaje u organizaciji određenih knjižara.

Kao jedan od načina fer poslovanja za knjižare Drakulić ističe poštovanje Zakona o jedinstvenoj ceni knjige. Ipak, kako kaže, nedavno je u Privrednoj komori Srbije održan sastanak grupacija za izdavaštvo i knjižarstvo, na kojem su izdavači odbili Predlog zakona o jedinstvenoj ceni knjige. Ovaj predlog podneli su upravo knjižari. – Dakle, izdavači ne žele da se knjige, koje se objavljuju svuda u Srbiji, prodaju po istoj ceni. Država čak ne mora ništa da investira u knjižarstvo, dovoljno je samo da primenjuje zakone. To bi već pomoglo knjižarama da se normalno bave svojim poslom, zaključuje sagovornik "Politike".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" of 12.03.2010.)