Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH - Do kraja 2021. trebalo bi da imamo zakone o OIE na nivou entiteta

Sve tri elektroprivrede u BiH imaju veoma ambiciozne planove kada su u pitanju izgradnja vjetro i solarnih elektrana što je i definisano Okvirnom energetskom strategijom BiH do 2035. godine, kaže u intervjuu za eKapiju Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Sa njim smo razgovarali o predstojećem Samitu energetike u Trebinju, planovima koje BiH ima na polju razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, ali i koji su to regionalni energetski projekti najznačajniji u ovom trenutku.

Košarac je još jednom naglasio da je i BiH dio velikog procesa dekarbonizacije energetskog sektora, a taj proces trebalo bi da bude okončan 2050. godine.

- Prevashodno želim da naglasim da je sektor energetike u primarnoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH, te da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima koordinirajuću ulogu. Politika koju provodim na čelu Ministarstva u potpunosti uvažava ustavne nadležnosti i u tom pogledu nema odstupanja.

Ratifikovanjem Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice i Pariškog sporazuma, te potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, BiH je iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje sa ambicioznim ciljevima EU u vezi sa energetskom tranzicijom i klimatskom neutralnošću. Na osnovu preporuka Energetske zajednice i EU, naša obaveza je da izradimo integrisani energetski i klimatski plan za BiH za period 2021-2030. godina. Trenutno je u procesu postavljanje ciljeva u vezi sa integrisanim pristupom energetici i klimi za period do 2030. godine, a u toku je i izrada NECP-a BiH, te entitetskih energetskih i klimatskih planova. U svrhu planiranja NECP procesa, razvijeni su energetski model za BiH i komplementarni entitetski modeli.

Prvi prednacrt NECP-a BiH dostavljen je i Sekretarijatu Energetske zajednice. Trenutno je u toku proces konsultacija sa nadležnim partnerskim institucijama, sa planom za završetak i usvajanje do kraja 2021. godine. Vlada Republike Srpske i Predstavnički dom Federalnog parlamenta dali su punu podršku za izradu NECP-a BiH i ovaj dokument će opredjeliti razvoj energetskog sektora u BiH u narednih deset godina, sa projekcijama razvoja do 2050. godine, kada nas očekuje potpuna dekarbonizacija energetskog sektora.

Želim da naglasim da se program ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje poklapa sa aktivnostima koje provodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a sam slogan samita vidim kao potvrdu našeg opredjeljenja da pratimo trendove u energetici, gdje je svakako prioritet i razvoj hibridnih energetskih sistema koji podrazumijevaju energetska rješenja u kojima se kombiniraju dva ili više izvora energije ili sistemi za pohranu energije što je budućnost energetike i u ovoj zemlji.

Kao što ste upoznati, potrošnja energije u EU do 2035. godine trebalo bi da bude za trećinu veća od današnje, a taj trend bi trebalo da slijedimo i mi. Istovremeno, napuštanje primjene fosilnih goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora sve više dovodi do neravnoteža u proizvodnji i potrošnji električne energije, za što su efikasna rješenja neophodna već danas.

Ogroman je potencijal za uvođenje energetski efikasnih rješenja u industriju, građevinarstvu i saobraćaju. Trendovi decentralizacije, digitalizacije i elektrifikacije takođe su potencijal za revoluciju elektroenergetskog i uopšte energetskog sistema i opredijeljeni smo da pratimo taj trend.

Sve veći udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije i njihov uticaj na elektroenergetski sistem postavljaju veće zahtjeve za ubrzani razvoj samog sistema i ubrzano uspostavljanje organizovanog tržišta. Potrebno je pratiti trend elektrifikacije mnogih područja potrošnje energije, u kojima su se do sada uglavnom koristila fosilna goriva. Najbolji primjer za to je saobraćaj, u kojem se ubrzava tranzicija s motornih vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila. S tim u vezi, želim istači da Ministarstvo kojim rukovodim priprema niz olakšica u cilju razvoja ovog sektora.

U konačnici želim naglasiti važnost razvoja tzv. građanske energije u narednom periodu. Ona je neophodna i povećava kapacitet infrastrukture za energiju iz obnovljivih izvora na lokalnom nivou, te jača podršku i pospješuje učešće u tranzicijskom procesu. Građanska energija je šansa i otvara pristup fondovima hitno potrebnima za energetsku tranziciju, donosi zajedničke socioekonomske koristi na lokalnom nivou, te zadržava dodanu vrijednost u lokalnim zajednicama.

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora sve više predstavlja razvojnu priliku za građane, poljoprivrednike, zadruge, mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, dobrotvorna udruženja, te nevladine organizacije, zajedno s tradicionalnim energetskim preduzećima ili umjesto njih. Decentralizovani programi omogućavaju pojedincima i zajednicama da dijele troškove i koristi obnovljivih izvora energije te da prepoznaju mogućnosti boljeg usklađivanja ponude i potražnje. Građanska energija iz obnovljivih izvora stvara neto lokalna radna mjesta i privredni rast, što je prilika za sve građane u ovoj zemlji.

Gradnja gasovodne mreže, vjetro i solarnih elektrana – da li će to biti dominatne investicije narednih godina u energetskom sektoru BiH?

- Kada je u pitanju izgradnja gasne infrastrukture, vjetro i solarnih elektrana, cijenim da Republika Srpska i Federacija BiH imaju realne i veoma ambiciozne planove, čija se realizacija očekuje u narednom periodu.

Plan Republike Srpske je izgradnja magistralnog gasovoda Nova istočna interkonekcija Republika Srpska/BiH i Srbija. U tom kontekstu pozdravljam ohrabrujuću saradnju između Srbijagasa i Gasa RES-a. Strategijom razvoja Republike Srpske do 2025. godine predviđena i gasifikacija u dužini od 325 kilometara. Namjera je da se Republika Srpska poveže na gasovod Turski tok, koji je Srbija već izgradila kroz svoju teritoriju. Planirano je da se razvija uz trasu auto-puta od Kuzmina do Banjaluke, odnosno Novog Grada.

O izgradnji ovog gasovoda nedavno sam razgovarao sa ministrom saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljkom Ćorićem, te smo zajednički ocijenili da izgradnja kraka gasovoda Turski tok predstavlja kapitalni infrastrukturni projekat u Republici Srpskoj, koji će doprinijeti bržem ekonomskom razvoju, poboljšanju standarda i kvaliteta života, kao i zaštiti životne sredine. Uvođenje kraka ‘'Turskog toka'’ rezultat je višegodišnjih napora i predanog rada institucija Republike Srpske. Korišćenje gasa, kao ekonomičnijeg energenta, doprinijeće razvoju privredne aktivnosti, ali i zaštiti životne sredine. Institucije na nivou BiH moraju prepoznati i na adekvatan način podržati aktivnosti Republike Srpske na realizaciji značajne investicije, koja će omogućiti novi energent stanovništvu i privredi.

Smatram da je izuzetno važno da obezbijedimo više interkonekcija, kako bi gas bio dostupan što većem broju građana i privrednih subjekata u cijeloj BiH. Izdvojio bih i gradnju Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP), koji predstavlja prekogranični projekat. On će omogućiti BiH pristup gasu i iz drugih pravaca, radi zadovoljenja buduće potražnje, te bezbjednosti snabdijevanja, a posebno je zanimljiv jer bi BiH mogao pružiti pristup međunarodnom tržištu LNG-a na otoku Krku.

Kada je u pitanju Federacija BiH, najprioritetnije je priključivanje BiH na IAP gasovod i izgradnja gasovoda "Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske" na pravcu Zagvozd-Posušje-Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar, budući da se zasniva na konceptu diversifikacije izvora i pravaca radi bezbjednosti snabdijevanja prirodnim gasom.

Takođe bih naglasio važnost izgradnje projekta - hidroelektrane gornjeg toka rijeke Drine, konkretno hidroelektrane Buk Bijela. To je projekat od izuzetnog značaja koji može doprinijeti daljem ekonomskom rastu i Srbije, Republike Srpske i BiH. Uvjeren sam da će svi problemi ili zastoji koji prate ovaj projekat u BiH biti otklonjeni u narednom periodu.

Strateški interes u oblasti razvoja interkonekcije prema Srbiji nam je i pitanje razvoja mreže na području Ljubovija-Srebrenica, gdje nam je neophodno stvoriti uslove za kvalitetnije i bezbjednije snabdijevanje tog područja dalekovodom snage 110 kV.

Sve tri elektroprivrede u BiH imaju veoma ambiciozne planove kada su u pitanju izgradnja vjetro i solarnih elektrana što je i definisano Okvirnom energetskom strategijom BiH do 2035. godine, te entitetskim strateškim dokumentima i u okviru navedenih aktivnosti Ministarstvo daje punu podršku za izgradnju ovih objekata.

- BiH je odavno u procesu tranzicije energetskog sektora. Energetska tranzicija čini osnovu dekarbonizacije ekonomije i društva sa ciljem stabilizacije koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi na nivo koji sprječava opasno djelovanje antropogenih uticaja na klimatski sistem. Prekretnicu u aktivnostima na međunarodnom planu u oblasti klimatskih promjena predstavlja usvajanje Pariškog sporazuma o klimi koji je stupio na snagu 2016. godine. Implementacija ovog sporazuma će odrediti pravce razvoja sektora energetike u BiH.

BiH u procesu tranzicije energetskog sektora dio je složenog procesa vezanog za izradu Integrisanih energetskih i klimatskih planova za period 2021-2030. godina (NECP) a koji se odvija u okviru Energetske zajednice. Ovi planovi obuhvataju deseteogodišnji period koji će dati pravac razvoja energetskog sektora, te će predstavljati integrisan pristup između energetskih i klimatskih politika, uzimajući u obzir i energetsku tranziciju. Samim tim usklađuju se i objedinjuju višestruki ciljevi i obaveze koje je BiH preuzela, vezane za oblasti okoline i klime, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

U slučaju BiH, potrebna je usklađenost sa do sada usvojenim strateškim dokumentima i planovima u oblasti okoline i klime, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije - Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Strategija prilagođavanja na klimatske promjene niskoemisionog razvoja za BiH, Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u BiH, Akcioni planovi za energetsku efikasnost u BiH i Izvještaj o namjeravanim aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena BiH.

Kada govorimo o budućnosti termoelektrana, kao što vidimo napuštanje primjene fosilnih goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora je svjetski trend gdje EU prednjači i ovo je naša međunarodna obaveza, što je dodatno potvrđeno i kroz potpisivanje Sofijske dekleracije iz koje proizlazi da se BiH treba dekarbonizovati do 2050. godine. Sofijska dekleracija nas je opredjelila za uvođenje ETS-a, odnosno transpozicije Direktive o trgovanju emisijama gasova staklene bašte, te uvođenje takse na CO2. Ovo su obaveze koje će dodatno uticati na cijenu električne energije iz fosilnih goriva, tako da ćemo pažljivo, zajedno sa nadležnim entitetskim ministarstvima energetike i okoline, pristupiti ovom pitanju jer će ova rješenja odrediti i vijek rada termoelektrana i rudnika uglja u BiH.

Trenutno radimo sa Svjetskom bankom i nadležnim entitetskim ministarstvima i na izradi Mape puta za tranziciju regija bogatih ugljem i izrada ove Mape puta će nam dati jasan put kojim se treba da se krećemo. Uz to, treba naglasiti da je od zemalja članica Energetske zajednice, BiH ušla kao prioritet zajedno sa Ukrajinom, gdje ćemo kroz ovaj projekat Svjetske banke imati velike benefite.

- Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, BiH se opredjelila da će slijediti EU i doprinijeti ostvarenju cilja da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.

U BiH i drugim zemljama Jugoistočne Evrope proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora trenutno se podstiče putem garantovane otkupne cijene (FIT) koju određuju nadležni organi vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Međutim, trenutni sistem podsticaja izaziva sve veću pažnju javnosti zbog troškova koje nameće krajnjim korisnicima. Zbog toga se došlo do zaključka da je potrebno provesti reformu postojećeg sistema podsticaja za korištenje obnovljivih izvora energije. Predložena reforma teži da smanji troškove ovih podsticaja i olakša razvoj projekata OIE u budućnosti, te da stvori liberalniji ambijent u energetskom sektoru.

U tom cilju, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je zajedno sa entitetskim nadležnim ministarstvima, uz tehničku asistenciju GIZ-a, bilo angažovano u izradi prijedloga novih zakonskih rješenja za oba entiteta, koje će usvajati Republika Srpska i Federacija BiH. Trebalo bi da imamo usvojene nove zakone za OIE do kraja godine, u kojima je propisan moderan koncept reforme sistema podsticaja čijim usvajanjem će se stvoriti pretpostavke u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za ubrzan razvoj sektora obnovljivih izvora energije.

- Šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) su se 2015. godine u Beču obavezale na implementaciju zakonskih i regulatornih mjera, neophodnih za uspostavljanje tržišno zasnovane trgovine električnom energijom. One uključuju razvoj "Spot" tržišta i regionalno povezivanje tržišta različitih zemalja, regionalno balansiranje elektroenergetskih sistema i regionalni pristup u raspodjeli raspoloživih prekograničnih prenosnih kapaciteta. Pomenute mjere uključuju uklanjanje postojećih zakonodavnih i regulatornih barijera, pored ostalog, potpunom implemntacijom Trećeg energetskog paketa i dodatnih reformskih mjera.

Potpisani Memorandum o razumijevanju predstavnika WB6 zemalja o razvoju regionalnog tržišta električne energije predstavlja osnovu za dalji razvoj i integraciju regionalnog tržišta. Centralno pitanje je kako obezbijediti nastavak reformi u svakoj zemlji i implementaciju mjera koje će dovesti do uspostavljanja regionalnog tržišta, te kako omogućiti integraciju tržišta jugositočne Evrope u pan-evropsko tržište električne energije.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je usvojilo Mapu puta koja predstavlja mjere i aktivnosti koje treba preduzeti kako bi se postigli ciljevi postavljeni "Bečkim dogovorom" i Memorandumom o razumijevanju. Mapa puta sadrži ciljeve i mjere definisane u navedenim dokumentima dok su aktivnosti koje se trebaju provesti pripremljene tako da odražavaju stvarnu situaciju u oblasti reforme elektroenergetskog sektora. Važno je naglasiti da se rad na dostizanju ciljeva, mjera i aktivnosti vezanih za regionalna pitanja u Mapi puta realizuje u koordinaciji sa Sekretarijatom Energetske zajednice, dok se implementacija unakrsnih mjera realizuje od strane nadležnih domaćih aktera. U okviru definisanih aktivnosti kroz Mapu puta, Sekretarijat Energetske zajednice je pružio tehničku asistenciju BiH u okviru koje je urađena Studija za uspostavljanje organizovanog tržišta električne enrgije dan unaprijed i unutar dana u okviru usaglašavanja legislative iz oblasti energije sa EU ACQUIS-jem.

Takođe, u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, naglašena je obaveza uspostavljanja organizovanog tržišta električne energije. Kancelarija Svjetske banke pruža tehničku asistenciju BiH u cilju analize, izrade plana i implementacija pristupa strategiji obezbjeđenja likvidnosti tržišta dan unaprijed. Kroz ovu aktivnost će se razmotriti i predložiti opcije deregulacije proizvodnje tako da se dio električne energije nudi i kupuje na tržištu dan unaprijed.

Pored toga, u skladu sa Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice o implementaciji Direktiva iz Trećeg energetskog paketa, elektroprivredna preduzeća u BiH su obavezna da razdvoje djelatnosti distribucije i snabdijevanja električne energije u pravno odvojene subjekte. Prema informacijama koje imamo, postupak razdvajanja nije završen u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj radi aktivno na ovom polju.

U konačnici, želim da naglasim da je osnova za razvoj tržišta električne energije i tržišta gasa usvajanje zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije. Naš zadatak u narednom periodu je usvajanje ovog zakona u skladu sa ustavnim nadležnostima i uvažavajući činjenicu da je oblast energetike u primarnoj nadležnosti entiteta, a Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima koordinirajuću ulogu. Pomenuti zakon će omogućiti uspostaljanje organizovanog tržišta, te spajanje sa regionalnim tržištem u skladu sa našim obavazema iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice.

- Kada govorimo o regionalnim energetskim projektima, ovdje prije svega vidim gasne projekte, odnosno intrkonekcije sa Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom, te 400 kV interkonekcija Bajina Bašta-Višegrad-Pljevlja. Tu su svakako i regionalni projekti vezani za iskorištenje hidropotencijala na rijeci Drini.

U cilju implementacije regionalnih projekata, želim da naglasim neophodnost usklađivanja domaćeg zakonodavstva u vezi sa pravilima EU o izdavanju dozvola za izgradnju energetskih infrastrukturnih postrojenja, što će olakšati implementaciju ovakvih projekata, kao i pristup finansijskim institucijama.