Do standarda EU tek za 100 godina - Svetska banka u BiH objavila izveštaj o ažuriranoj sistemskoj dijagnostici zemlje

BiH ne izdvaja dovoljno sredstava za finansiranje kapitalnih investicija koje su joj potrebne, a nedovoljna povezanost unutar zemlje, sa susjednim državama, kao i sa Evropskom unijom otežava njenu konkurentnost.

Navedeno je to u najnovijem izvještaju "Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje", koju je uradila Svjetska banka u BiH. Eksperti Svjetske banke naglašavaju da ekonomija BiH raste, ali nedovoljno brzo da bi se ostvario životni standard kojem ljudi teže.

- Iako posljednjih godina ekonomija BiH ostvaruje rast, prema sadašnjoj stopi rasta trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne prosječni nivo prihoda Evropske unije. Ako bi se taj rast ubrzao i održavao na oko 5%, koliko je bilježio prije svjetske finansijske krize, približavanje nivou prihoda EU BiH bi ostvarila tek za tri decenije - istaknuto je u izvještaju Svjetske banke.

U ovom dokumentu je naglašeno da su BiH potrebne mnogo veće investicije, produktivnost i učestvovanje radne snage.

- BiH ima jedan od najvećih svjetskih nivoa vladinih prihoda kao udjela u BDP-u. Nedavne procjene ukazuju da su javni prihodi veći od ekonomskog potencijala zemlje, drugim riječima, veliki porezi vjerovatno smanjuju rast. Slično tome, oporezivanje rada je visoko, guši preduzetništvo, smanjuje zaposlenost i mnoge tjera u neformalni sektor - navedeno je u izvještaju.

Svijetla tačka za BiH, kako je objašnjeno u ovom dokumentu Svjetske banke, jeste bolje iskorištavanje prirodnih resursa.

- BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od najočuvanijih šuma u Evropi, pa do plodne zemlje. Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji. Međutim, izvoz je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti, od sirovog drveta i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu - navedeno je u izvještaju.

Istaknuto je i da BiH ima povoljan geografski položaj da bi djelovala kao čvorište između Zapadne Evrope i ostalih balkanskih zemalja, ali je njen sektor transportne infrastrukture nedovoljno iskorišten.

- Aerodromi u BiH se trebaju modernizovati i proširiti da bi postali efikasniji, poboljšali regionalnu povezanost BiH, podržali turizam i ekonomski rast i omogućili pristup dijaspori. BiH nedovoljno koristi turistički potencijal zbog mnogo faktora, uključujući i ograničenu transportnu povezanost - zaključili su eksperti Svjetske banke.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za Glas Srpske da je pomoć koja je BiH bila neophodna u poslijeratnom periodu otišla u aktivnosti koje nisu urodile plodom.

- Konkurentnost je manja ukoliko su komunikacione sposobnosti slabe i na tom polju potrebno je više djelovati - naveo je Ljuboja.

Eksperti Svjetske banke ukazuju da je u BiH najveće prisustvo javnih preduzeća, i to među svim zemljama zapadnog Balkana, većini država Evrope i centralne Azije. Kako su naveli, u BiH ih postoji najmanje 550 i to najviše u energetici, rudarstvu, telekomunikacijama, transportu i komunalnim djelatnostima.

- Većina javnih preduzeća u BiH posluju kao gubitaši. Njihov dug trenutno je oko 4 mlrd EUR, a gotovo polovina je nelikvidna - upozoravaju iz Svjetske banke.